Početna Kaštela Kaštelanska polja su još puna šparoga, a vanka već lito!

Kaštelanska polja su još puna šparoga, a vanka već lito!

122
UDIO

Pa je li ovo moguće, u svojih osandeset i kusur godina ovo još nisan vidija.

Sve se izokrenilo, pa tako i vrime. Vidi ti ovo, pogledaj kako je zdrava, debela i velika. Mi skoro ušli u lito, a one i dalje rastu. Ovo još u svom životu nisan doživija – u čudu nam prepričava Kambelovčanin šjor Ive, dok se svako deset sekundi saginje i nešto čupa s tla.

Šjor Ive, o čemu vi, čujen da nešto pričate sami sa sobom i da se nečemu čudite. Šta je bilo – pitamo ga, a on nam ka iz topa odgovara: Je li ti vidiš ovo, vanka lito, a ja nabra punu šaku šparoga i ne mogu se načudit kako ih još ima u ovo doba godine, odgovara nam vremešni ljubitelj ove divlje samonikle biljke, za koju će mnogi kazati: ili je voliš, ili ne.

MA DAJ, SNIMI OVO…

A s obzirom kako san i sam ljubitelj šparoge, a njihova berba mi odmara glavu i pravi je izlet u prirodi, nisan se moga načuditi da ih još ima, a već smo zagazili u lipanj. I nije mi dugo tribalo da se uvjerin, par koraka do susjedne parcele bilo ih je dovoljno. Pet, šest komada strši u zraku, a ja sav sritan zoven našeg fotoreportera Antu Čizmića da “opali“ koju sliku. I evo priče…

Šparoga je delicija za koju ne treba žaliti novac kod onih što je kupuju, a oni koji komentiraju da su preskupe, neka se sami okušaju u berbi. Berači, pogotovo kada je šparoga u prirodi manje, znaju nadopuniti ubrane šparoge s izdancima još jedne samonikle biljke, a to je kuka (lat. Dioscorea communis), koju još zovemo bljušt (na otocima bljušća). Prehrambenom vrijednošću niti ukusom ne može se usporediti sa šparogama, ali se s njima dobro slaže.

Jestivi su samo mladi izdanci na vrhovima, nešto duži od pedlja, koji mogu narasti viši od tri metra.

A što se ove godine događa s prirodom i kako to da još beremo šparoge, upitali smo dr.sc. Smiljanu Goreta Ban sa Instituta za poljoprivredu i turizam iz Pule.

– Divlja (oštrolisna) šparoga (Asparagus acutifolius L.) je samonikla biljka koju svi rado skupljamo tijekom ranog proljeća. Ove godine je to “rano“ proljeće malo zakasnilo i produžilo se. Svi smo pomalo zaboravili kako izgledaju duga proljeća i već smo naviknuli uskočiti iz čizama u japanke. Ove godine imamo niže temperature zraka od prosjeka u proljetnim mjesecima, koje su ujedno popraćene dovoljnom količinom oborina, što zajedno čini vrlo povoljne uvjete za rast šparoga.

Imali smo i jedan hladni val u trenutku kada je već krenula vegetacija. Može se pretpostaviti da su se u to vrijeme smrznuli i prvi izboji šparoga, čime se prekinula vršna dominacija. Inače se kod uzgoja šparoga berbom vršnog izboja potiče rast postranih izboja te osigurava odgovarajući prinos – otkriva nam Goreta Ban, najavljujući sjajne vijesti za nekoliko dana pred nama.

– Preostaje nam još malo uživati u ovim darovima proljeća, kad su već niske temperature napravile velike štete na voćnim vrstama. Šparoge ćemo brati sve dok bude ovakvo vrijeme, znači umjereno toplo i vlažno.

No, izgleda da nam meteorolozi najavljuju porast temperature te uz nedostatak oborina šparoge će za desetak dana pomalo ući u fazu mirovanja – veli naša sugovornica.

Inače, u našem podneblju oštrolisna šparoga je samonikla biljka koja je široko rasprostranjena na obalnom, priobalnom i otočnom području. Možemo je naći na kamenitim skeletnim tlima te u područjima gusto obraslim makijom.

PRIRODNI ANTIOKSIDANS

– Šparoga se cijeni kao dijetalno povrće zbog niske kalorijske vrijednosti, no bogata je fitonutrijentima te je od davnina poznato njezino stimulativno djelovanje na rad jetre i bubrega.

Smatraju se snažnim diuretikom, što ih čini prikladnim za uklanjanje toksina i detoksikaciju organizma. Divlje šparoge bogate su mineralima i vitaminima, a posebno vitaminom C i folnom kiselinom te flavonoidima.

Izboji šparoge su među najbogatijim izvorima glutationa, jednog od najjačih prirodnih antioksidansa. Ja ih volim jesti sirove dok ih berem, a svatko ima neki svoj omiljeni recept. Sve povrće, pa tako i šparogu, bi trebalo što manje termički obraditi kako bi zadržala što više fitonutrijenata te okus zbog kojeg je tako volimo, kaže nam Goreta Ban.

– Generalno, temperature zraka, a time i tla, su niže od prosjeka za ovo doba godine, što je dovelo do kašnjenja vegetacije na cijelom obalnom području Hrvatske. Nadalje, hladni val u vrijeme kretanja vegetacije je prouzročio velike štete, osobito u voćarstvu, jer je došlo do smrzavanja cvjetova i/ili mladih plodova u nekim dijelovima Hrvatske tako da se razmjeri šteta još uvijek sagledavaju.

Trebalo bi primijeniti sve agrotehničke zahvate koji podižu kondiciju biljke kako bi se što prije oporavila, a mogu uključivati odgovarajuću rezidbu suhih dijelova, prehranu te zaštitu od bolesti koje se vole naseliti na oštećena tkiva, zaključuje naša sugovornica.

izvor: slobodnadalmacija.hr