PANDEMIJA covida-19 uzrokovala je ozbiljnu gospodarsku recesiju, najozbiljniju nakon velike depresije 1930-ih.
No razorne posljedice klimatskih promjena kojima svjedočimo posljednjih mjeseci – toplinski valovi, suše, tornada, poplave i požari, ali i novo 6. izvješće Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), podsjetili su da je pred nama još ozbiljniji izazov koji bi mogao uzrokovati još mnogo teže ekonomske, ali i društvene i zdravstvene posljedice i to kroz mnogo duže razdoblje.
Pet scenarija
U ovom tekstu pokušat ćemo usporediti moguće posljedice pandemije i klimatskih promjena. Bit će to samo skica jer je posljedice klimatskih promjena teško preciznije odrediti, mnogo teže nego posljedice pandemije. Među ostalim, problem je u tome što postoji čak pet scenarija s projekcijama rasta CO2 i prosječne temperature od najblažeg do najcrnjeg. Najcrnji scenarij predviđa što bi se moglo dogoditi ako ne bude ozbiljnog smanjenja emisija CO2, a najoptimističniji ako ono bude značajno i brzo. Tako primjerice modeli koje predstavlja novi izvještaj IPCC-ja pokazuju da bi do 2100. godine prosječne temperature mogle narasti negdje između 2 i 5°C (u ranijim izvještajima raspon je bio još veći – između 1 i 6°C, no srednjak je ostao isti – između 3 i 4°C). To je širok raspon, a ako se uzme u obzir da energija u atmosferi koja se može manifestirati u obliku ekstremnih vremenskih uvjeta raste s temperaturom na 4 potenciju (j = σ x T4), jasno je kako prozor neizvjesnosti posljedica također raste. Osim toga, rast temperatura neće biti posvuda u svijetu jednako brz i velik. Europa, osobito Mediteran, zagrijava se brže od većine ostatka svijeta i jedno je od klimatskih žarišta.
Slične neizvjesnosti vrijede i za nestabilnost leda na Grenlandu i na Antarktici, a s time i za porast razina mora. U najcrnjem scenariju otapanje leda na Grenlandu i na Antarktici rezultirat će podizanjem razina mora za oko 2 metara do 2100., što će uzrokovati iseljavanje oko 187 milijuna ljudi. Dugoročno, otapanje leda na Antarktici i na Grenlandu moglo bi uzrokovati podizanje razina mora za oko 60 metara.
No, unatoč ovim neizvjesnostima, pokušajmo predstaviti barem neke brojke kojima barataju relevantni izvori poput Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije, EU i znanstvenih časopisa, kako bismo dobili barem neki grubi dojam o kakvim je štetama riječ.
Posljedice pandemije covida-19
Prije svega važno je napomenuti da kriza izazvana pandemijom nije zadesila svijet u gospodarskom uzletu, već u stagnaciji. Nakon globalnog gospodarskog usporavanja tijekom 2019. koje je dovelo do stagnacije tržišta dionica i aktivnosti potrošača, lockdowni i druge epidemiološke mjere uvedene zbog covida-19 dovele su globalno gospodarstvo u krizu. U sedam mjeseci sva vodeća svjetska gospodarstva suočila su se s recesijom.
Recesiju je popratio brz rast nezaposlenosti u mnogim zemljama. Primjerice, do listopada 2020. godine samo u SAD-u registrirano je više od 10 milijuna novih slučajeva nezaposlenosti.
Prognoze stručnjaka pokazuju da je globalni gubitak BDP-a u pandemiji do danas iznosio oko 4.5 posto. Da bi se ovaj broj stavio u perspektivu, globalni BDP procijenjen je na oko 87.55 bilijuna američkih dolara u 2019. godini, što znači da je pad gospodarske aktivnosti od 4.5 posto rezultirao s gotovo 3.94 bilijuna američkih dolara izgubljene vrijednosti proizvedenih dobara i usluga.
Naravno, posljedice pandemije nisu samo ekonomske već i zdravstvene, psihološke i društvene. Prema WHO-u samo u 2020. najmanje tri milijuna smrti može se pripisati covidu-19 (što je značajno više od službene brojke od 1.2 milijuna). Do sredine kolovoza 2021., službeni broj umrlih od covida-19 narastao je na oko 4.34 milijuna.
Oporavak nakon pandemije uglavnom je brz
No, kako smo na Indexu pisali još na početku pandemije, ekonomski oporavak od pandemije za većinu razvijenih zemalja ne bi trebao biti previše dug jer je uzročnik – virus – dobro poznat i savladiv. Nakon dolaska cjepiva on će dijelom ovisiti o brzini procjepljivanja, dijelom o vrstama gospodarstava, a dijelom o dosadašnjoj uspješnosti zemalja u borbi s covidom-19. Modeli OECD-a pokazuju da će se gospodarstva do pretpandemijskih razina oporavljati prilično različitim brzinama. Dok je Kina te razine dostigla već u drugom kvartalu 2020., Argentina bi na oporavak mogla čekati do drugog kvartala 2026.
Pritom je zanimljivo vidjeti da OECD za brojne zemlje koje su imale relativno stroge i uspješne epidemiološke mjere poput Kine, Finske, Danske, Njemačke i Južne Koreje, predviđa oporavak brži nego za Švedsku koja se često doživljava kao model demokratske zemlje koja je dobro balansirala mjere i gospodarstvo (grafikon gore).
Gospodarstvo je u pandemiji u „induciranoj komi“
Zamjenica guvernera HNB-a dr. sc. Sandra Švaljek kaže da je u ovom kontekstu važno još jednom istaknuti da je virus bio povod, ali ne i uzrok krize.
„Nagli pad gospodarstva nastupio je zbog reakcije vlada na širenje virusa, odnosno poduzimanja mjera ograničavanja društvenih kontakata i zabrane obavljanja određenih gospodarskih djelatnosti kako bi se ograničilo širenje virusa i spriječio kolaps zdravstvenog sustava. Drugim riječima, kod sadašnje, pandemijske krize, gospodarstvo je u neku ruku u induciranoj komi. Ono je zbog mjera ograničavanja kretanja, obavljanja djelatnosti i socijalnih kontakata djelomično ‘isključeno’, s mogućnošću ponovnog ‘uključivanja’ kada opasnost od širenja virusa padne na prihvatljive razine. To znači da je u najvećoj mjeri potencijalni output očuvan i gospodarstvo se relativno brzo može vratiti na razinu aktivnosti od prije pandemije“, kaže Švaljek..
„Kod klimatskih promjena utjecaj na output neće nastati zbog privremenog namjernog ‘isključivanja’ gospodarstva, nego zbog trajnog smanjenja potencijala za obavljanje gospodarske aktivnosti koje nije pod kontrolom nositelja ekonomske politike“, upozorava naša ekonomistica.
Prognoze za Hrvatsku u pandemiji nisu tako loše kako su se činile
Ekonomisti četiri glavne hrvatske banke objavili su da prognoze za Hrvatsku također nisu onako dramatično loše kao što se mislilo tijekom rane faze pandemije.
„Hrvatsko gospodarstvo je u prošloj godini zabilježilo pad po stopi od 8 posto. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., kontrakcija je i u Hrvatskoj bila manja od očekivane“, objavili su ekonomisti.
Osim toga, oporavak je već sada vrlo snažan. Prema prognozama Hrvatske narodne banke, hrvatsko gospodarstvo ove bi godine moglo porasti za oko 6.8 posto, uz pretpostavku da će turistička sezona biti na razini od oko 70 posto one iz 2019. godine, što se za sada ostvaruje.
Broj žrtava korone trebao bi početi padati
Broj žrtava korone također bi se trebao drastično smanjiti s cijepljenjem, na što ukazuju iskustva visoko procijepljenih zemalja poput Izraela i Velike Britanije, no brzina tog pada ovisit će o dostupnosti cjepiva i odazivu populacije na kampanje cijepljenja.
Nažalost, zbog širenja vrlo zaraznog delta soja i zbog relativno niske procijepljenosti globalno, broj smrti od covida-19 u svijetu još uvijek nije značajno pao. Zapravo je trenutno ponovno u porastu i kreće se oko 10.000 dnevno.
Gospodarska cijena klimatskih promjena
Klimatske promjene uzrokovat će značajno veće materijalne, društvene, gospodarske i zdravstvene štete širom svijeta i to već kroz nekoliko desetljeća.
Procjene troškova klimatskih promjena značajno se razlikuju od istraživanja do istraživanja, a kreću se u rasponu od oko 2% svjetskog BDP-a godišnje u najoptimističnijem scenariju do 23% u najpesimističnijem (tablica dolje). Ovdje se ne radi o jednokratnom gospodarskom padu za 23%, nego o 23 posto nižoj razini BDP-a u 2100. godini, u odnosu na razinu kakva bi bila bez klimatskih promjena.
IZVOR: index.hr
