S PRVIM danom 2022. godine na snagu su stupili brojni novi propisi.
Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić za portal Savjeti.hr nabrojali su najvažnije promjene.
Zaštita potrošača
Ako je proizvod moguće popraviti, kupac više neće imati pravo sam birati želi li zamjenski proizvod ili popravak proizvoda, što i trgovci trebaju navesti u općim uvjetima. Opći uvjeti trebaju jasno razlikovati prava potrošača po komercijalnom jamstvu od prava potrošača po pravilima za nedostatke stvari.
Vještačenje
Trošak vještačenja radi utvrđivanja postojanja mana stvari je dosad snosio trgovac ako je materijalni nedostatak nastao u roku od šest mjeseci, neovisno o tome je li odgovornost za nedostatak na trgovcu ili na potrošaču. U 2022. godini će taj rok za nedostatak biti godinu dana od dana predaje stvari, ali će trgovac moći od potrošača tražiti povrat plaćenog vještačenja kad trgovac nije odgovoran za nedostatak.
Parkiranje
Usluga parkiranja na uređenim javnim površinama i garažama postaje javna usluga, što obvezuje poduzeća na organizaciju povjerenstva za reklamacije potrošača i druge zakonske prilagodbe.
Cijene
Tijekom sniženja cijena i svih mogućih akcija trgovac mora cijelo vrijeme držati vidljivima staru cijenu, novu cijenu i najnižu cijenu po kojoj je proizvod prodavan u proteklih 30 dana.
Deklaracije
Ako se roba po sastojcima ili drugim svojstvima značajno razlikuje od robe koja se prodaje u drugim državama EU, na proizvodu se ne smije napisati da je identičan proizvodu koji se prodaje u drugim državama EU. Razlike u robi trgovci će moći opravdati inspekciji pozivanjem na zakonske razlike, očekivanja potrošača i slično.
Hrvatsko državljanstvo do kraja 2023. godine po jednostavnijim pravilima
Do kraja 2023. godine stranci rođeni od 1991. nadalje, kojima je barem jedan roditelj hrvatski državljanin u trenutku rođenja stranca, mogu zatražiti hrvatsko državljanstvo po jednostavnijim pravilima. Ovo je korisno za potomke naših iseljenika koji više ne trebaju dokazivati pripadnost hrvatskom narodu sudjelovanjem u radu folklornih klubova i slično.
Kvote za zapošljavanje stranaca
U 2021. godini je, osim mogućnosti zapošljavanja stranaca iz kvote, omogućeno i zapošljavanje drugih kadrova bez prethodnog provođenja tzv. testa tržišta rada. Najvažniji sektori u kojima više nema kvote su turizam, ugostiteljstvo i poljoprivreda, ako se zapošljavanje provodi do 90 dana.
Porezi
Porez na dobit i porez na dohodak od kapitala u 2021. godini smanjeni su s 12 posto na 10 posto. Porez na dobit je s 12 posto snižen na 10 posto u 2021. godini (za obveznike s prihodom do 7.5 milijuna kuna). Smanjen je i porez na dohodak od kapitala s 12 posto na 10 posto. Ministar financija je objavio da u 2022. godini neće biti izmjena poreznog sustava. Očekivanje je da će se nastaviti porezne kontrole paušalnih obrtnika.
Osvetnička pornografija – novo kazneno djelo
Zlouporaba snimke spolno-eksplicitnog sadržaja je postala novo kazneno djelo. Sankcionirat će se sve one koji intimne snimke, nastale uz pristanak i za osobnu uporabu, ustupe drugima bez pristanka snimane osobe i tako povrijede njeno pravo na privatnost.
Kao kazneno djelo propisuje se i sankcioniranje djela koja su povezana s tzv. deepfake pornografijom, odnosno korištenjem moderne tehnologije kako bi se manipuliralo (eksplicitnim) sadržajem tako da se na slici ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj, s ciljem kršenja nečije privatnosti.
Za ova kaznena djela propisana je kazna zatvora do jedne godine, odnosno do tri godine ako je snimka postala dostupna većem broju ljudi.
Cenzura komentara na internetu
Izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima portali i drugi izdavači elektroničke publikacije odgovorni su za cjelokupni sadržaj koji objavljuju, uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, što znači da urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog npr. rasističkog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Ovo je već sad dovelo do cenzuriranja pa neki portali zabranjuju komentare čitatelja jer je kazna od 100.000 do milijun kuna.
Tužbe protiv leasing društava
U travnju 2021. godine je HANFA utvrdila da su leasing društva prekomjerno zaračunavala kamate klijentima. Klijenti leasing društava se trebaju obratiti leasing društvima sa zahtjevom za povratom sredstava. U tijeku su sudski postupci u kojima će se u narednih nekoliko godina utvrditi jesu li u pravu leasing društva koja odbijaju povrat s pozivanjem na zastaru.
Odšteta za izgubljeni najam vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni stanari
Državno odvjetništvo je počelo sklapati nagodbe s vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Zaštićeni najmoprimci i dalje ostaju živjeti u stanovima, a vlasnici su pozvani tražiti odštetu od države za izgubljenu najamninu.
Oporezivanje kriptovaluta
Tvrtka Electrocoin je s gradovima Cres i Sveta Nedelja te s Konzumom i Tifonom omogućila plaćanje u kriptovalutama. Od 2021. godine se promjena kriptovalute u fiat novac oporezuje po jedinstvenoj stopi poreza na dohodak od kapitalne dobiti od 10 posto na razliku u povećanju vrijednosti. Iznimno, ako se kriptovaluta drži duže od dvije godine, porez se ne plaća, kao što se i ne oporezuje zamjena kriptovalute u drugu kriptovalutu. Porez na dohodak se plaća na dohodak od rudarenja po stopama ovisno o statusu poreznog obveznika.
Eurski krediti
Osim kredita u švicarskim francima, moguće je osporavati i eurske kredite koji su imali nepoštene odredbe.
Rok zastare za komunalnu naknadu
Rok zastare za komunalnu naknadu je tri godine od dana dospijeća svakog pojedinog davanja.
Zakon o radu
Promjene u Zakonu će se odnositi na radnike koji rade putem internetskih platformi, detaljnije će se definirati rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i emailove.
Pravilnik o covid-potvrdama
Svaki poslodavac koji vodi evidenciju o covid-potvrdama treba za to imati odgovarajući pravilnik, usklađen s GDPR-om.
Minimalna plaća u 2022.
Trenutna minimalna plaća za puno radno vrijeme je 4250 kuna, a u 2022. godini će biti 4.687,50 kuna. Radi se o povećanju od oko 350 kuna u neto iznosu. Više neće biti moguće pod minimalnu plaću podvesti sav redovni i sav prekovremeni rad radnika u jednom mjesecu, rad u neradne dane, rad u smjenama i druge dodatke iz kolektivnih ugovora.
Cijena struje
Dobra vijest je da struja nije skuplja od 1. siječnja, a loša da će se to dogoditi 1. travnja. Da bi nakon prvog kvartala svi trebali plaćati više za električnu energiju, najavio je nedavno i direktor u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) Lahorko Wagmann.
Od 1. travnja struja će biti skuplja zbog poskupljenja mrežarine i prijenosa energije, koje je ovih dana odobrila HERA. Procjene stručnjaka su da bi kućanstva s prosječnom potrošnjom energetike samo zbog mrežarine od travnja mogla imati barem četiri posto veće račune.
Međutim, koliko bi struja mogla ukupno poskupjeti, u ovom se trenutku još uvijek ne zna točno. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je prije nekoliko dana da će se učiniti sve da nakon travnja ove godine šok za hrvatsko gospodarstvo i društvo bude što manji.
Zakon o zviždačima
Svaki poslodavac s više od 50 radnika treba imati pravilnik o zviždačima i imenovati povjerenika i zamjenika voditelja postupka.
Zaštićeni račun i za obrtnike i slobodna zanimanja 2020. godine
Ustavnom sudu RH podnesen je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti niza propisa, sve kako bi se omogućilo da i obrtnici i osobe koje obavljaju slobodna zanimanja dobiju pravo na otvaranje zaštićenog računa tijekom ovršnog postupka. Postupci su završili i procjena Ustavnog suda je da ne postoji pravna praznina pa te odluke trebaju poslužiti kao valjani argument da je sustav u potpunosti uređen i da obrtnici mogu otvoriti zaštićeni račun.
APN natječaj za subvencije
Novi natječaj za subvencije za stambene kredite se očekuje u ožujku i travnju 2022. godine. U međuvremenu su poslovne banke povećale iznos plaće koji je potrebno imati nakon plaćanja anuiteta s 3000 na 4000 kuna.
Osnivanje fonda za odštetu žrtvama cjepiva
Europski parlament je započeo proceduru za osnivanje fonda za naknadu štete žrtvama cjepiva protiv bolesti covid-19. Dosad je zabilježeno oko milijun slučajeva nuspojava u EU.
Viza za SAD
Za hrvatske državljane je uveden pojednostavljeni režim izdavanja dozvole ulaska u SAD.
Šest posto razlike u plaćama javnih službenika
U tijeku je desetak tisuća sudskih postupaka medicinskih radnika, prosvjetara i drugih javnih službenika zbog isplate razlike u plaćama otprije šest godina. Razlika od šest posto se ne odnosi na državne službenike (vojska, policija, državni službenici). Posljedica vođenja postupaka je iznimna sporost sudova u protekloj godini.
Ukinuti biljezi i pristojbe od rujna 2021. godine
Novom Uredbom o tarifi upravnih pristojbi iz rujna 2021. godine ukinuti su biljezi i pristojbe koje su se trebale plaćati za korištenje usluga iz djelokruga poslova državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima koje obavljaju poslove države uprave, primjerice pristojbe za izdavanje dokumenata poput vozačke dozvole, putovnice ili upisa obrta u registar, ishođenje zemljišnoknjižnog uloška, gospodarske pristojbe, pristojbe u području vodnoga gospodarstva, katastarske pristojbe, pristojbe u području odgoja, obrazovanja i sporta, pristojbe za zaštitu kulturne baštine te pristojbe za zaštitu tržišnog natjecanja.
Uvode se i promjene što se tiče čelnika lokalne samouprave. Naime, početkom prosinca prošle godine sabor je izglasao izmjene Zakona o proračunu. Njima se za načelnike, gradonačelnike i župane uvode kazne od deset do pedeset tisuća kuna ako propuste na svojim internetskim stranicama prikazati sve troškove svoje lokalne samouprave.
Slična je obveza postojala i u prethodnim zakonskim rješenjima, ali u njima nisu bile predviđene nikakve kazne, tako da su ih lokalni čelnici uglavnom ignorirali. Izmjene iz prosinca detaljno razrađuju kako moraju izgledati ova izvješća.
Zabrana plastičnih vrećica
Njih više nećemo moći kupiti u trgovini pa ćemo se morati vratiti uporabi dobrih starih platnenih vrećica. Zakonom su predviđene i neke iznimke. Dakle, zabranjuju se plastične vrećice za nošenje s debljinom stijenke od 15 do 50 mikrometara, ali do isteka zaliha.
Trgovci će morati imati valjanu evidenciju da su takve vrećice koje i dalje nude stavljene na tržište prije 1. siječnja ove godine. Legalne do daljnjeg ostaju lagane plastične vrećice za nošenje tanje od 15 mikrometara, prenosi Novi list.
Plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje bit će i dalje dozvoljeno na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, u prodavaonicama mješovite robe, mesnicama i na drugim mjestima gdje se prodaje hrana, isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana.
Primjerice, to su male vrećice koje se koriste u trgovinama kada se kupuje voće i povrće u rinfuzi. Zakon će i dalje dopustiti uporabu plastične ambalaže za hranu koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija. Vrlo lagane plastične vrećice definitivno se neće moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarni, knjižara i slično.
Međutim, i dalje će biti moguće kupiti i velike vrećice deblje od 50 mikrometara koje se kupuju na blagajnama. Od srpnja 2024. bit će uvedena i zabrana stavljanja na tržište proizvoda koji imaju plastični čep ili poklopac. Riječ je o izmjenama na osnovu direktive Europske komisije iz 2015. godine kojom se želi smanjivati razina zagađenja prirode plastičnim proizvodima.
Švicarska radna dozvola
Od 1. siječnja šira je ponuda zemalja u koje se može otići.
Svoje tržište za radnike iz Hrvatske otvorila je i bogata Švicarska. Ova zemlja nije članica EU, ali s njom ima sporazum koji omogućava djelomično slobodno kretanje radne snage. Da će pripustiti Hrvate na rad, Švicarska je obavijestila EU u listopadu prošle godine.
Time će se radnici iz Hrvatske izjednačiti s radnicima iz drugih zemalja članica EU. Međutim, ako bi radnici useljenici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švicarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovo ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. siječnja 2023. godine. S 31. prosinca 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj što čini 1.9 posto državljana EU koji za život zarađuju u alpskom raju.
Promjene u radu HGK
Bit će promjena i u načinu rada Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Naime u skladu s novim Zakonom o HGK, i dalje ostaje obvezno članstvo za sve tvrtke, ali je članarina obvezna samo za one iz druge i treće kategorije. Članicama iz prve kategorije zakonske izmjene omogućavaju dobrovoljno plaćanje članarine. Visina mjesečne članarine za prvu skupinu iznosit će 150 ili 300 kuna, ovisno o visini godišnjih prihoda, dok će druga i treća skupina plaćati 1083, odnosno 3973 kuna mjesečno.
Ovim izmjenama čak 96 posto tvrtki imat će pravo na dobrovoljnu članarinu, a sama će HGK poslovanje morati prilagoditi tržištu pa je moguće i smanjenje broja zaposlenih.
