Hrvatski proizvođači mlijeka smatraju da otkupna cijena mlijeka treba porasti na 3.5 kune za litar, što je i cjenovni trend u zemljama EU-a.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) sudjelovala je na sastanku CDG Milk (Civil dialogue group on milk) na kojem se raspravljalo oko stanja na tržištu mlijeka i otkupa mlijeka u EU.
– U prezentaciji se vidjelo da zemlje iz kojih Hrvatske mljekare najviše uvoze mlijeko, cijena svježeg mlijeka su u prosjeku porasla od 8 do 12 posto u zadnjih godinu dana, dok je cijena mlijeka u Hrvatskoj na istoj razini kroz cijelu 2021. godini. Prosječna cijena mlijeka u Poljskoj je bila 39 euro centi u prosincu 2021., a u istom mjesecu u Hrvatskoj je iznosila tek 35,1 euro centi. Tako su poljski farmeri imali 30 lipa veću cijenu mlijeka već u dvanaestom mjesecu, kazao je Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatska poljoprivredne komore.
Hrvatska ima najmanje povećanje otkupne cijene mlijeka, ali i smanjenu isporuku u 2021. godini kada je proizvedeno 428.687.410 kg mlijeka što je za 1,3 posto manje nego godinu prije. Broj isporučitelja mlijeka je pao za novih 500 proizvođača, tako da je hrvatsko mljekarstvo u 2022. godinu ušlo s tek 3500 isporučitelja mlijeka, ističu u HPK.
– Naše najveće mljekare su najavile povećanje cijena mlijeka u siječnju za 10 lipa, dok bi povećanje u ožujku trebalo biti dodatnih 15 lipa. To je povećanje premalo da bi se održao otkup mlijeka. Naš je stav da otkupna cijena mlijeka treba ići prema 3,5 kune sa PDV-om kao što imaju proizvođači u Italiji, Austriji ili Poljskoj“, kazao je Rešetar.
HPK je nedavno upozorila da sadašnja otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj, uz rast svih troškova proizvodnje i globalne probleme na svjetskom tržištu hrane, nije održiva te da će utjecati na daljnji pad proizvodnje i odustajanje od proizvodnje.
Unatoč volji i naporima Ministarstva poljoprivrede da kroz interventne mjere pomognu proizvodnji mlijeka HPK stalno upozorava da je sadašnje stanje neodrživo i da nam prijeti daljnje urušavanje koje može postati i dramatično, odnosno da bi u budućnosti Hrvatska mogla postane jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje.
Otkako su kvote za mlijeko ukinute u Europskoj uniji 2015. godine i liberaliziralo se tržište, u pojedinim zemljama je značajno povećana ova proizvodnja, pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda EU. Kada se pogleda ukupna proizvodnja od 2015. primjetan je rast količina. Za 27 država članica u 2020. isporuka kravljeg mlijeka je bila oko 144,6 milijuna tona što je za 5,8 posto više od 2015. godine. Prosječna stopa rasta je nešto više od 1 posto godišnje.
Proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje kontinuiran pad. U 2015. je zabilježeno 513,41 tisuća tona, a 2020. 434,22 tisuća tona mlijeka. Pritom je u Sloveniji količina skoro nepromijenjena, dok podaci za Srbiju pokazuju rast – od 861,81 tisuća tona u 2015. proizvodnja je dostigla 907,66 tisuća tona u 2020. godini.
izvor: slobodnadalmacija.hr
