Početna Hrvatska Preporuke HZJZ za ponašanje tijekom velikih vrućina

Preporuke HZJZ za ponašanje tijekom velikih vrućina

144
UDIO
Foto: Unsplash

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova – navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

– Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
– Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
– Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
– Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
– Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
– UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
– UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku
 
Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

– Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
– Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
– Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape)
– Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
– Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
– Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

– Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
– Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
– Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
– Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
– Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
– Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
– Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
– Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

– Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
– Potražite hlad
– Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
– Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

– Redovito uzimajte propisanu terapiju
– Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
– Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
– Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. Ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
– Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
– Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
– Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
– Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
– Pijte dovoljno tekućine
– Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

– Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

– Crvena i vruća koža
– Glavobolja
– Smušenost
– Grčevi u mišićima
– Mučnina
– Malaksalost
– Razdražljivost
– Ubrzani puls (rad srca)
– Ubrzano disanje
– Nesvjestica
– Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

– Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
– Osobe starije od 65 godina
– Djeca
– Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…
izvor: dalmacijanews.hr