Početna Hrvatska Vodeći uzrok smrti od ozljeda u Hrvatskoj su – padovi. Godišnje strada...

Vodeći uzrok smrti od ozljeda u Hrvatskoj su – padovi. Godišnje strada preko tisuću ljudi

87
UDIO
Foto Robert Anic/PIXSELL

ZAGREB – Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje zbog ozljeda smrtno strada 4,4 milijuna ljudi, a vodeći su uzrok prometne nesreće. Čak dvije trećine svih smrti od ozljeda dogodi se kod osoba muškog spola, a ozljede su vodeći uzrok smrti kod djece i mladih u dobi od pet do 29 godina. Posljednji podaci govore da u svijetu u cestovnim prometnim nesrećama godišnje strada oko 1,3 milijuna ljudi, a još 50 milijuna zadobije ozljede. Zbog visokog udjela u smrtnosti i pobolu, ozljede predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno izražen u slabije gospodarski razvijenim državama. Vodeći uzroci mortaliteta zbog ozljeda su cestovne prometne nesreće (30 posto), samoubojstva (18 posto) i padovi (18 posto smrti od ozljeda).

 

Prometne nesreće

Hrvatska tu stoji relativno dobro: sa stopom od 7,95 stradalih u prometu na 100.000 stanovnika je ispod prosjeka Europske regije, ali s druge strane ima dvostruko višu stopu u odnosu na Švedsku ili Švicarsku. Najviše je stradalih u prometnim nesrećama u državama Afrike, gdje je stopa smrtnosti 27,2 na 100.000 stanovnika, dok je u Europskoj regiji ta stopa tek 7,4. Na razini EU-a razlike između razvijenih i manje razvijenih država su zamjetne: države poput Nizozemske, Norveške, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva uložile su mnogo u prevenciju te im je stopa smrtnosti u prometnim nesrećama triput niža od ostatka EU-a i među najnižima u svijetu. Ako se dosadašnji trend nastavi, procjene govore da bi prometne nesreće do 2040. godine trebale zauzeti niže mjesto na ljestvici mortaliteta u odnosu na 2020. godinu, te bi mogle pasti s 10. na 12. mjesto vodećih uzroka smrti. S druge strane, očekuje se da bi se samoubojstva, kao značajan uzrok smrti od ozljeda, mogla pomaknuti sa 16. na 14. mjesto, a padovi sa 18. na 15. mjesto.

Upravo su padovi, i to mahom u starijoj životnoj dobi, vodeći uzrok smrti od ozljeda u Hrvatskoj, navodi se u novom izvješću HZJZ-a o ozljedama u Hrvatskoj u 2020. godini. Padovi su u prvoj pandemijskoj godini uzrokovali 1.124 smrtna slučaja, počinjeno je 556 samoubojstava, a u prometnim su nesrećama stradale 302 osobe. Zbog padova je hospitalizirano 18,5 tisuća ljudi, zbog prometnih nesreća u bolnici se liječilo njih 10,8 tisuća, a od toga su 2.324 bila djeca i mladi u dobi do 19 godina života. Kod osoba starijih od 65, dvije trećine hospitalizacija (njih 63 posto) odnosilo se na liječenje ozljeda nastalih kao posljedica pada. U dječjoj dobi ozljede su na trećem mjestu uzroka hospitalizacije, s ukupnom brojkom od 5.402 u 2020. godini. Prometne nesreće su vodeći uzrok smrti od ozljeda u djece u svim dobnim skupinama osim u najmlađoj, do četiri godine, gdje su najčešći gušenje i utapanje.

 

Stope smrtnosti

U Europi godišnje od ozljeda smrtno strada gotovo pola milijuna ljudi, odnosno 493.000 osoba, a oni čine oko pet posto ukupne smrtnosti. U 2020. godini ozljede su bile vodeći uzrok smrti u dobi od 10 do 39 godina, a među pet su vodećih uzroka smrti starijih od 60 godina. Ako se uzmu u obzir potencijalno izgubljene godine života, ozljede su s 30.000 izgubljenih godina na trećem mjestu, iza novotvorina koje odnesu gotovo 80 tisuća izgubljenih godina života i bolesti srca i krvnih žila s oko 50 tisuća izgubljenih godina.

U države Europske regije s najnižim stopama smrtnosti od ozljeda, manje od 24 na 100.000 stanovnika, ubrajaju se Malta, Turska, Izrael, Italija i Španjolska, a na vrhu ljestvice su Rusija, sa stopom od 84/100.000, Kazahstan (75,4) i Bjelorusija (75). Hrvatska se sa stopom od 45/100.000 stanovnika smjestila u gornjoj trećini europske ljestvice. Primorsko-goranska županija je i u ukupnoj stopi smrtnosti od ozljeda, kao i u stopama smrtno stradalih u prometnim nesrećama ili stradalih od padova i samoubojstava ispod državnog prosjeka. U ukupnom mortalitetu od ozljeda prednjače Ličko-senjska i Krapinsko-zagorska županija, dok su Zagrebačka i Istarska županija na samom dnu.

izvor: novilist.hr