Početna Kaštela Teška sramota u Kaštelima; majka dvoipolgodišnjih blizanaca upozorila na bešćutnost sustava: ’Moj...

Teška sramota u Kaštelima; majka dvoipolgodišnjih blizanaca upozorila na bešćutnost sustava: ’Moj sin nije upisan u vrtić jer su nadležnima problem – njegovi bubrezi!?’

3068
UDIO
Ante Čizmić/Cropix

Majka dvoipolgodišnjih blizanaca iz Kaštela obratila se redakciji Slobodne Dalmacije s problemom koji je, kako kaže, imala pri upisima u gradski dječji vrtić.

Jedno joj je dijete primljeno nakon žalbenog roka, a drugo, koje je dijete s teškoćama, na koncu nije dobilo svoje mjesto u predškolskoj ustanovi pod Kozjakom, iako, kako tvrdi, ništa nije navodilo na odbijenicu.

Mališan, veli njegova majka Ivana Čerina Cecić, ima genetski poremećaj, boluje od rijetke bolesti naziva nefrogeni dijabetes insipidus vezan uz x kromosom, što znači da njegovi bubrezi ne znaju sačuvati vodu, pa se treba pobrinuti na prehranu djeteta vezanu za unos soli, osigurati mu tekućinu za piće i možda mu promijeniti malo više puta pelenu u usporedbi s ostalom djecom.

Također, ističe kako od ove bolesti mogu oboljeti sve osobe nakon težih ozljeda glave, infekcije bubrega ili liječenja litijem. Naša sugovornica kaže da su joj liječnici i psiholozi savjetovali da dijete bude uključeno u predškolski sustav sa sestrom blizankom.

– Upis u Dječji vrtić “Kaštela” išao je preko sustava e-građanin. Suprug i ja smo obavili upis, a uz sinovo smo ime napisali da se treba pripaziti na unos soli i na češće mijenjanje pelena.

RANA INTERVENCIJA

Nakon toga dobivam poziv iz vrtića, od edukacijskog rehabilitatora koji bi ga htio vidjeti, spominju da postoji posebna lista prednosti pri upisu djece s teškoćama, jer njih dvoje, brata i sestru, ne bi razdvajali. Predala sam svu dokumentaciju, za sina imam popratne papire, ali za kćer nemam jer joj nisu potrebni kada nije u programu rane intervencije, za razliku od brata.

U međuvremenu izlazi lista upisanih na kojoj je kći sa svojih 90 bodova prva ispod crte za desetosatni jaslični program iako su u nekim drugim vrtićkim jedinicama djeca s 80 bodova i mlađa od nje upisana – tvrdi naša sugovornica dodajući kako je iza toga uslijedio najavljeni razgovor u vrtiću, gdje im je rečeno da napišu žalbu i da u prigovoru navedu kako ih ne bi željeli razdvajati.

Iza toga stiže rješenje kojim je curica primljena i ugovor s predškolskom institucijom koji je potrebno potpisati.

– Odem do vrtića potpisati taj ugovor i usput tražim i ugovor za sina, da ne dolazim dvaput, na što mi kažu da će stići poštom – ističe majka blizanaca.

Nakon povratka kući dočekala ju je pisana odbijenica iz gradske pedagoške institucije u kojoj se, među ostalim, navodi:

– Na osnovi inicijalnog razgovora s roditeljima, zajedničke opservacije djeteta, koju je proveo stručni tim Dječjeg vrtića “Kaštela”, te priložene liječničke dokumentacije djeteta pravilno je utvrđeno da se radi o djetetu s teškoćama uzrokovanih zdravstvenim stanjem, da je uvidom u popis upisane djece u Dječji vrtić “Kaštela” utvrđeno da su roditelji zahtijevali upis djeteta s teškoćama u razvoju u skupine u koje su već integrirana djeca s teškoćama u razvoju te da za sada nije moguće osigurati uvjete za siguran boravak djeteta u vrtiću sukladno zdravstvenom stanju djeteta.

– Nije mi jasno – integrirana grupa koja tek kreće, a pišu da nemaju uvjete. Ako ne mogu mojem djetetu napuniti bocu vode ili promijeniti pelenu, za čije će dijete s poteškoćama imati uvjete – pita se mama i dodaje kako su u rješavanju prigovora na kraju naveli da će ih, ako se u idućoj pedagoškoj godini osigura zapošljavanje trećeg odgojitelja ili pomagača u vrtiću, kontaktirati radi mogućeg upisa:

INTEGRACIJA MALIŠANA

– Da ga oni nisu sami stavili na tu listu prednosti, tu listu nikada ne bih tražila, nego bih išla normalnim putem kao što smo i predali dokumentaciju i za njega i za nju. Oni se tu kao drže zakona.

Ako je to tako, onda provedi zakon do kraja, ako si ga stavio na posebnu listu, onda si ga dužan zbrinuti, upisati, da se sva djeca s teškoćama moraju integrirati – to ti nalaže zakon!

Ivana Čerina Cecić pisala je i nadležnim ministarstvima, Gradu, vrtićkoj ustanovi i pravobraniteljici za djecu, u Gradu je, kako kaže, uskoro očekuje i sastanak s gradonačelnikom Denisom Ivanovićem, pa će vidjeti hoće li se što poduzeti. Napominje da se nešto pokrenulo kod pravobraniteljice i Ministarstva obitelji i socijalne politike tek kada je stupila u kontakt s novinarima.

Pravobraniteljica za djecu navela je kako je dužnost lokalne vlasti da stvara primjerene uvjete za uključivanje djece s teškoćama u redovni vrtić.

– Kucala sam na razna vrata, u Gradu i Županiji, službeno i neslužbeno. Nikada ne bih pomislila da će vrtiću najveći problem biti nečiji bubrezi. Hvala Bogu, dijete je psihomotorno napredno.

Mogu samo zamisliti empatiju prema drugoj djeci s poteškoćama. Voljela bih da su i drugi roditelji učinili što i mi, javno rekli da su nam djeca diskriminirana. Dijete, koje može i treba biti uključeno u kolektiv, odbijeno je iako se i samo nosi najbolje što može sa svojom dijagnozom.

Nadam se ipak dobrim vijestima, jer zašto bi se moje dijete osjećalo drugačije od drugih? Borit ću se do kraja – poručuje naša sugovornica.

Iz Dječjeg vrtića “Kaštela” do zaključenja ovog teksta nismo još dobili odgovor na poslana pitanja, dok se pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević odmah oglasila odgovorom kako je njihov “ured upoznat s navedenim slučajem koji prate i potiču njegovo rješavanje, ali se radi zaštitite dobrobiti djeteta, o pojedinostima slučaja ne mogu javno očitovati”.

– Inkluzivna odgojno-obrazovna politika koju je prihvatila Hrvatska u svojim načelima proklamira potpuno odgojno-obrazovno uključivanje sve djece uvažavajući odgojno-obrazovne potrebe svakog djeteta. No, mjere obrazovne politike trebaju se bolje usmjeriti na stvaranje uvjeta za provedbu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

Inkluzija znači obostrano prihvaćanje i stvaranje podržavajućeg okruženja za djecu s teškoćama u razvoju, ali istovremeno i pripremu i senzibiliziranje druge djece i roditelja za prihvaćanje različitosti. To je proces koji podrazumijeva zajedničko i koordinirano djelovanje različitih dionika uključenih u odgojno-obrazovni proces: odgojno-obrazovne institucije, stručnjaka različitih struka koji rade s djetetom, roditelja te nadležnih institucija grada i države – ističe u svom odgovoru dodajući kako je odstupanje od prava na inkluzivni odgoj i obrazovanje dopustivo isključivo ako odgojno-obrazovno uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju može imati štetne učinke po njegov tjelesni, intelektualni ili emocionalni razvoj.

‘NEPRIHVATLJIVO I NEDOPUSTIVO’

– U svakom drugom slučaju, odbijanje upisa djeteta s teškoćama u razvoju u vrtić smatramo neprihvatljivim i nedopustivim! – ističe pravobraniteljica i dodaje:

– Dužnost je lokalne samouprave da stvara primjerene uvjete za uključivanje djece s teškoćama u redovni dječji vrtić kroz smanjenje broja djece u grupi, zapošljavanje stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, formiranje mobilnog tima stručnjaka na području lokalne zajednice, suradnju s udrugama, osiguravanje trećeg odgojitelja ili pomagača u vrtiću/stručnog komunikacijskog posrednika.

Pozitivni primjeri iz prakse dokazuju da je i uz skromne materijalne mogućnosti, ali veliku senzibiliziranost i znatne ljudske potencijale, moguće ostvariti kvalitetno odgojno-obrazovno uključivanje djeteta. Ali to nikako ne bi smjelo poslužiti kao izgovor državi i osnivačima vrtića (gradovi i općine, op.a.) da ne ostvaruju svoje obveze prema djeci s teškoćama u razvoju i osiguraju im uvjete za potrebnu prilagodbu odgojno-obrazovnog procesa.

izvor: slobodnadalmacija.hr