MEĐU trgovcima nema jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedjeljom, dio njih zalaže se za ograničavanje, dok su drugi protiv bilo kakvog ograničavanja, no slažu se da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti.
Trgovine bi radile 16 nedjelja u godini, a tu su i iznimke
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do ponedjeljka, 7. studenoga prikuplja mišljenja i prijedloge zainteresiranih o prijedlogu izmjena Zakona o trgovini, kojima uz ostalo regulira radno vrijeme u djelatnosti trgovine – u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili.
Prema prijedlogu, radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote, dok bi prodajni objekti nedjeljom i blagdanima pretežito bili zatvoreni.
Prijedlog je, naime, da trgovine rade 16 nedjelja u godini, a kojim bi nedjeljama bili otvoreni odredili bi sami trgovci na temelju svojih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.
Predložene zakonske izmjene reguliraju i iznimke.
Tako bi iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio “željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima”.
Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne bi se odnosila ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Prema predloženim izmjenama, kiosci i pekarnice bi nedjeljom i blagdanom mogli raditi od 7 do 13 sati.
“Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača”, obrazložili su predlagači izmjena.
HUP-Udruga trgovine: Zabrane suprotne temeljnim postulatima koje zastupamo
Iz HUP – Udruge trgovine Hini su kazali kako kao socijalni partneri očekuju da im se Zakon nakon e-savjetovanja dostavi na očitovanje s primjerenim rokom za iznošenje stavova.
S obzirom na novonastale i izmijenjene uvjete poslovanja predlažu aktiviranje radne skupine unutar Ministarstva te uključivanje socijalnih partnera u sve faze konzultacija prilikom promjene ovog Zakona.
Iz HUP-Udruge trgovine su istaknuli kako su “trgovci kao i svi poslodavci ionako suočeni s izmijenjenim uvjetima poslovanja te nemogućnosti planiranja i neizvjesnostima koje donosi ova kriza”. Dodatne probleme, kako su naveli, stvaraju i rast cijena energenata i drugih ulaznih troškova koji utječu na logistiku i transport. “Aktualizirano pitanje rada nedjeljom, stav svih tijela HUP-a, je da su zabrane suprotne temeljnim postulatima koje kao udruga zastupamo”, kazali su.
HOK: Poslodavcu ostaviti slobodu odabira oko rada nedjeljom
Zabrani rada nedjeljom trgovci različito pristupaju jer navike potrošača u različitim dijelovima Hrvatske nisu iste, kazali su u Cehu trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK). Napominju kako je u turističkim područjima rad nedjeljom ključan za kvalitetu turističke ponude i samo gospodarstvo, dok je u nekim kontinentalnim dijelovima Hrvatske neisplativ.
Stoga, iz Ceha trgovine HOK-a smatraju da se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, temeljena na ekonomskom interesu. HOK se, kažu, zalaže da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna, te poštuju sve zakonske odredbe.
Ukidanje rada trgovina nedjeljom, mišljenja su u HOK-u, zasigurno će se negativno odraziti na prihode dijela trgovaca, pogotovo onih na priobalnom, ali i nekim kontinentalnim područjima koji su usko povezani s turizmom, kao što je vjerski, toplički i slično.
Ograničavanje broja radnih nedjelja zahtijeva odgovore na brojna otvorena pitanja, kazali su u HOK-u navodeći kako će se uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca na tržištu stvoriti informativni nered, budući da kupci neće znati kada je koja trgovina zatvorena ili otvorena.
Također, određivanje 16 radnih nedjelja ujedno znači da smo limitirali turističku sezonu samo na ljetne mjesece, upozoravaju iz HOK-a, uz napomenu kako osim turističke sezone postoje i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad (predbožićno razdoblje, razdoblja sezonskih popusta i sl.).
Stoga je “najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radne snage”, poručili su iz HOK-a.
HGK: Nema jedinstvenog stava o regulaciji rada nedjeljom, no svi suglasni da se on mora adekvatno platiti
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su kazali da su prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini uputili na mišljenje članovima Vijeća Udruženja trgovine i kako nema jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedjeljom – jedni se zalažu za ograničavanje, drugi su protiv bilo kojeg ograničavanja rada nedjeljom.
Podsjećaju kako se pitanje uvođenja neradne nedjelje za trgovinu na malo pokušalo urediti kroz Zakon o trgovini i to u dva navrata, 2003. pa 2008. godine.
Što se tiče radnoga vremena prodajnih objekata, koje prema aktualnom prijedlogu određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, prijedlog trgovaca je da im se stavi na raspolaganje fond od 96 sati.
“Unatoč tome što nema jedinstvenog stava o pitanju rada trgovina nedjeljom, ono oko čega su svi trgovci suglasni jest da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti”, istaknuli su iz HGK.
Iz trgovačkog lanca Lidl Hrvatska su kazali kako načelno nisu protiv uvođenja neradne nedjelje, s obzirom i na to da bi prijedlog uključivao 16 radnih nedjelja kroz godinu. Istovremeno, smatraju da je nužan preduvjet donošenje odgovarajućih propisa koji će predvidjeti jednake uvjete za sve trgovine te tako osigurati pošteno tržišno natjecanje.
U trgovačkom lancu Kaufland su kazali kako su poduzeće kojemu su zaposlenici na prvom mjestu. Za sve njihove zaposlenike, kako navode, vrijedi petodnevni radni tjedan jer im žele omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
“Radno vrijeme naših poslovnica podliježe hrvatskim zakonskim okvirima, a ovisi i o potrebama naših kupaca te i njihovim željama, naravno, želimo udovoljiti. Dođe li do nekih izmjena, Kaufland će poštovati sve relevantne odluke i propise i po potrebi prilagoditi radno vrijeme svojih poslovnica”, istaknuli su.
