Nakon završne faze u kojoj je početkom listopada prijevoznička tvrtka “Fraternitas” uknjižila svoje pravo vlasništva na nekadašnje vinsko skladište “Dalmacijavina” u Kaštel Starom, činilo se da je jednogodišnja storija o prodaji te nekretnine privedena kraju.
Starosejska tvrtka Darka Bošnjaka uknjižila se temeljem pravomoćne presude Županijskog suda u Varaždinu koji je odbio žalbu “Dalmacijavina” u stečaju i potvrdio presudu Općinskog suda u Splitu koji je objekt poznat i kao “Vinalko” dosudio “Fraternitasu” za iznos od 5,38 milijuna kuna. Novi vlasnik je u međuvremenu novac uplatio, a Općinski sud donio rješenje o razdiobi kupovnine.
I to bi bilo sve da ovih dana (6. prosinca) u zemljišniku u Kaštel Lukšiću nije “osvanula” zabilježba spora na toj zgradi (katastarski broj: ZGR 321) na starosejskoj rivi kao rezultat tužbe koju je, kako doznajemo, pred Trgovačkim sudom u Splitu podigla Županija splitsko-dalmatinska županija i to protiv “Dalmacijavina” u stečaju kao bivšeg i “Fraternitasa” kao novog vlasnika “Vinalka”, objekta koji ima i status zaštićenog kulturnog dobra.
U samoj Županiji o “Vinalku” se javno progovorilo na dvije prethodne sjednice Županijske skupštine kada je pitanje o pravu prvokupa postavila vijećnica dr. Milija Baldić-Lukšić (Most), inače rođena Kaštelanka.
– Pitala sam je li Županiji ponuđeno pravo prvokupa, a na drugoj sjednici Skupštine i hoće li Županija to pravo iskoristiti – kazala nam je dr. Baldić-Lukšić, dodajući da joj je odgovoreno kako će se sve provjeriti u pravnoj službi.
Prema kasnijim saznanjima naše sugovornice, Županija je pokazala želju za kupovinom objekta s tim da bi dio prostora poslužio za prihvat nautičara i brodova u nedalekoj novoizgrađenoj marini u Starom. Budući da je u planu nastavak izgradnje luke i rive prema Kaštel Novom, dio prostora iskoristio bi se za recepciju i tuševe.
Osim toga, moglo bi se naći mjesta i za dio Pomorskog muzeja, kao i za dodatne sadržaje za goste i stanovnike Kaštela. Ako je tako, nameće se pitanje zašto Županija nije reagirala pravodobno i iskoristila svoje pravo prvokupa koje, upravo kao i država i Grad, ima zbog činjenice da je zgrada zaštićeno kulturno dobro..
Iz Županije su na naš upit je li Skupština, i kada, donijela odluku o (ne)zainteresiranosti za kupnju, odnosno korištenju svoga prava prvokupa, odgovorili da je “osoba koja vodi postupak ovršne prodaje kulturnog dobra dužna obavijestiti pravne osobe koje imaju pravo prvokupa, o uvjetima prodaje i postignutoj cijeni”, te da se “Splitsko–dalmatinska županija nije odrekla prava prvokupa temeljem zakonskih odredbi, nije bila obavještena o uvjetima prodaje i postignutoj cijeni slijedom čega je pokrenula odgovarajuće postupke pred nadležnim tijelima”.
Riječ je, kako smo naveli, o tužbi pred Trgovačkim sudom. Županiju, međutim, demantiraju i splitski Općinski sud i Natalija Mladineo, stečajna upraviteljica “Dalmacijavina”.
Iz Suda su nam rekli kako sukladno Ovršnom zakonu, a koji se primjenjuje u ovršnom postupku, osoba koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljišnoj knjizi, ima prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako sudu u roku od tri dana po zaključenju dražbe izjavi da nekretninu kupuje uz iste uvjete.
– Nitko u konkretnom predmetu nije u navedenom roku obavijestio sud da će kupiti nekretninu uz iste uvjete. Također, valja naglasiti da se sukladno odredbi članku 97. stavak 3. Ovršnog zakona poziv na sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi objavljuje na mrežnim stranicama Agencije (Financijska agencija – Fina, op.a.), što je bilo učinjeno, pa se za dražbovanje i prijavio veći broj osoba (pravnih i fizičkih).
Svima zainteresiranima, pa tako i onima s pravom prvokupa, bili su dostupni svi podaci pravno odlučni za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi sadržani u zaključku o prodaji, prema odredbi čl. 95. Ovršnog zakona, na mrežnim stranicama Agencije – navodi se u odgovoru suda.
To, jednostavno rečeno, znači da zainteresirane za kupovinu nitko nije obvezan pojedinačno obavještavati o dražbi i njezinu tijeku te rezultatu. Premda to po zakonu nije bila obvezna ni stečajna upraviteljica Mladineo, pisanu obavijest o prodaji “Vinalka” s povratnicom uputila je, kaže, Ministarstvu kulture, Županiji i Gradu Kaštela.
– Važno je imati na umu da to nije bila dražba koja se provodi prikupljanjem pisanih ponuda pred sudom, nego elektronička javna dražba pred Finom koja ima svoj obrazac odvijanja, uređen pravilnikom Ministarstva pravosuđa – kazala je Madineo, dodajući da su zainteresirani bili u obvezi pratiti dražbu i uključiti se ako su to smatrali neophodnim.
Stečajna upraviteljica napominje i da iz Županije nije dobila navodno joj upućeni odgovor/odbjenicu obavijesti o prodaji “Vinalka” u kojemu se traži dopuna dokumentacije. Kako doznajemo, regionalna vlast bi trebala imati, ili možda već ima, klaster imovine na koju ima pravo prvokupa te pratiti njezinu eventualnu prodaju.
U svakom slučaju preostaje čekati da Trgovački sud ovaj predmet otvori, a onda i privede kraju. Već sada se međutim, primjećuje da je tužba podignuta protiv bivšeg i aktualnog vlasnika koji, valjda je svima jasno, nisu vodili ovršni postupak, nego je to sukladno zakonu odradio nadležni Općinski sud.
Opet sukladno zakonu, odnosno propisanoj odvjetničkoj tarifi, po vrijednosti predmetnog spora (VPS) trošak tužbe mogao bi iznositi oko 100 tisuća kuna.
– Što se tiče zabilježbe spora na česticu zgrade 321 u zemljišnim knjigama, ona ni na koji način ne ograničava postupanja uknjiženog vlasnika, koji je nekretninu kupio s načelom povjerenja – rečeno nam je u razgovoru s odvjetnicima, što u praksi znači da je može prodati i staviti pod hipoteku.
– Svaka zabilježba služi kao upozorenje mogućim kupcima da s nekretninom nije sve u redu, u ovom slučaju da se vodi spor, a na kupcu je hoće li prihvatiti rizik i ipak se upustiti u kupovinu – kazao je jedan od naših sugovornika.
izvor: slobodnadalmacija.hr
