Uz nestašicu lijekova i dugove, zdravstveni sustav prepun je i drugih problema, zaključak je konferencije o zdravstvenoj pismenosti koja je okupila ključne sudionike zdravstvenog sustava. Nezadovoljstvo liječnika raste, kažu da su preopterećeni, nema ih dovoljno i nedostaje im vremena za pacijente. U velikoj anketi Hrvatske liječničke komore koja završava danas liječnici su odgovarali i na pitanje jesu li spremni na štrajk. – prenosi HRT.
O nestašici lijekova brigu vodi HALMED, sve pomno prati i ministar zdravstva.
– Svjesni smo problema, analiziramo ga, on je globalni, međunarodni, nije samo hrvatski. Reći ću vam da do nas s aspekta zdravstvenih ustanova koje nam javljaju nije došao nekakav podatak o ekstremnom nedostatku bilo kakvog lijeka a da nema generičke paralele, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Nestašicu lijekova, zdravstveni sustav muče i drugi problemi.
– U ovom trenutku odgovorno tvrdim da pacijent nije u središtu i nije u fokusu zdravstvenog sustava. To potvrđuje činjenica da imamo beskrajne liste čekanja i da vi ne znate što sve trebate obaviti u sustavu da biste dobili adekvatno liječenje za vašu bolest, naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Problema je u sustavu toliko da su članovi liječničke komore u anketnom upitniku odgovarali na pitanja o odbijanju prekovremenog rada, kuvertiranju otkaza, ali i spremnosti na štrajk.
– Najbolje bi bilo da ne trebamo poduzimati akcije. Ništa nije isključeno pa tako ni štrajk, rekao je Krešimir Luetić, dr. med.,predsjednik Hrvatske liječničke komore.
– Situacija u obiteljskoj medicini je toliko katastrofalna da zapravo nikakav štrajk nije niti potreban, mi se prirodno urušavamo i nismo u mogućnosti pružiti niti kvalitetnu niti dostupnu zdravstvenu zaštitu na način na koji to pacijenti zaslužuju, naglasila je Nataša Ban Toskić, dr. med./predsjednica KoHOM-a.
Iako je ministar obećao zdravstvene administratore, danas poručuje.
– Ono što obećavam da ćemo mi to realizirati, ali je potpuno jasno da to neće kao što to neki traže biti sutra, rekao je Vili Beroš, ministar zdravstva i dodao kako je njegov zadatak brinuti se o pacijentima, ali razumije pojedine udruge, pojedine grupe pojedine dionike u sustavu koji gledaju svoj interes.
Interes svih zdravstvena je pismenost, a ona je, pokazala je pandemija, manjkava.
– Ne znam da li je do toga došlo zato što ljudi previše koriste google tražilice pa naiđu na svakakve neprovjerene sadržaje i onda dolaze sa formiranim stavovima koji nemaju temelja u stvarnosti, govori Leonard Bressan, dr. med., obiteljski liječnik
– Poštujem pcijente koji ne žele znati previše, ali meni se čini da ćemo na kraći, na bolji i lakši način postići bolje ishode liječenja ako znamo s čime se suočavamo i koji nam sve alati stoje na raspolaganju, naglasila je Ljiljana Vukota, udruga SVE za NJU.
Jer veći stupanj zdravstvene pismenosti znači bolje ishode liječenja i manji trošak za zdravstveni sustav.
