Početna Hrvatska Svako četvrto dijete u Hrvatskoj ima stomatološki problem, a lani im je...

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj ima stomatološki problem, a lani im je izvađeno čak 70 tisuća zubi

239
UDIO
Foto Vedran Karuza

Svaki treći hrvatski građanin posjetio je zubara u 2022. godini, a da nije bila riječ samo o preventivnom pregledu, govori podatak da je svaki od njih u prosjeku kontaktirao sa zubarom najmanje tri puta.

Usluge dentalne medicine koristilo je lani, naime, 1,3 milijuna osiguranika HZZO-a, od njih ukupno 3,5 milijuna, a tijekom godine ostvareno je čak 4,2 milijuna kontakata – posjeta, pregleda, telefonskih konzultacija.

Kakvo je oralno zdravlje prosječnog hrvatskog građanina, govori podatak da su tijekom prošle godine zubari u Hrvatskoj sanirali oko 2,5 milijuna pokvarenih zuba, s tim da su građanima ugradili oko dva milijuna zubnih ispuna ili plombi, a izvadili gotovo pola milijuna zuba, odnosno 422.000.

U toj brojci, nažalost, više je od 60.000 zubi izvađeno djeci i mladima do 18 godina, proizlazi iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o korištenju zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2022. godini.

 

Prvi pregled

Loša statistika ne čudi s obzirom na to da roditelji svoju djecu relativno rijetko vode na prvi pregled zubića u dobi do treće godine, iako je preporuka stručnjaka da bi se prvi pregled zubara trebao obaviti već do navršene prve godine života. Od ukupnog broja od 117.741 zubarskog pregleda djece u dobi do šest godina, samo se 17.360 odnosilo na prvi pregled u preporučenoj dobi do tri godine, dok je 36.347 djece na prvi pregled zubića došlo u dobi od četiri do šest godina. Kod više od 30.000 djece mlađe od šest godina otkriven je zubni karijes.

Kad je riječ o maloj djeci, u dobi do šest godina, prvi pregled zubara lani je obavilo njih 53.978. Još 36.624 mališana došla su na ponovni pregled, a kod 27.139 djece radilo se o akutnom stanju, što uključuje i pojavu zubobolje.

Kakvo nam je oralno zdravlje najmlađih, najbolje govore brojke – od oko 118 tisuća pregleda djece do šest godina, gotovo je svaki četvrti pregled bio kod djeteta koje već ima neki problem sa zubima – pojavu zubobolje, otkrhnuti zubić ili nešto slično, dok se u 46 posto slučajeva radilo o prvim pregledima.

Od ukupnog broja zabilježenih dijagnostičko-terapijskih postupaka, u djece i mladih do 18 godina života samo 36 posto odnosilo se na prevenciju, dok su dvije trećine slučajeva bila liječenja zuba, bilo da se radi o popravku zuba ili nošenju aparatića za zube.

Porazan je podatak da je u dobi do 18 godina djeci ugrađeno više od 400.000 zubnih plombi, a izvađeno više od 70.000 zuba. Pokvareni zubi mahom su problem kod školske djece, kod koje njih 126.000 ima karijes, mnogi od njih ne samo na jednom, nego na više zuba.

Kod starijih od 18 godina prevencije je još manje, jer se s takvim razlogom zubaru javi samo 26 posto građana, dok se njih 74 posto odluči posjetiti zubara tek kada zub zaboli.

Tako je najviše zahvata i popravaka bilo kod građana radno aktivne dobi, kojima je ugrađeno 1,4 milijuna plombi, a izvađeno 223.000 zuba. Protetske radove lani je prošlo oko 140.000 građana, a oni su tek nešto češći kod osoba iznad 65 godina, u odnosu na radno aktivno stanovništvo.

 

Oralna kirurgija

Prema izvješću HZJZ-a, usluge zubara najčešće su se koristile u u Karlovačkoj županiji – oko 56 posto osiguranika, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji – oko 35 posto. Stanovnici Primorsko-goranske županije, s udjelom od oko 38 posto kontakata sa zubarom, u državnom su prosjeku. Od ukupnog broja kontakata, u 42 posto slučajeva radilo se o pregledima.

Najveći udio pregleda u ukupnom broju kontakata bio je u Koprivničko-križevačkoj županiji (54 posto), a najmanji udio zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, samo 32 posto. I u Primorsko-goranskoj županiji, od ukupno 296.000 kontakata sa zubarom, u prosjeku je tek svaki treći uključivao konkretan zubarski pregled.

Većina problema sa zubima rješava se u ordinacijama izabranih zubara: od oko 500.000 izdanih uputnica, većina ih se odnosila na dijagnostičke pretrage, odnosno snimanje zuba (oko 55 posto), a njih 28 posto odnosilo se na uputnice za ambulantno liječenje, mahom ortodonciju ili oralnu kirurgiju, što je u prosjeku jedno upućivanje na 30 kontakata građana sa svojim zubarom.

Uputnice su se najčešće pisale u ordinacijama Grada Zagreba, jedna na 5,7 kontakata, dok se u ordinacijama Vukovarsko-srijemske županije izdavala jedna uputnica na svakih 20 kontakata sa zubarom.

U ukupnom broju uputnica, ortodontu su se najčešće slali stanovnici Vukovarsko-srijemske i Istarske županije, a najmanje u Sisačko-moslavačkoj i Međimurskoj županiji.

Uputnice za oralnu kirurgiju također su se najčešće pisale u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Je li tome razlog bolje oralno zdravlje ili možda slabija dostupnost ortodoncije i oralne kirurgije u ovim županijama, u izvješću HZJZ-a se ne navodi.

izvor: novilist.hr