Simbol modernog industrijskog onečišćenja u svjetskim razmjerima je zasigurno japanski zaljev Minamata, smješten na zapadnoj obali Kyűshűa – najjužnijeg otoka zemlje izlazećeg Sunca. Naime, obližnji grad Minamata je uz ribarsku luku bio i lokacija snažne kemijske industrije, koja je svoje opasne posljedice iskazala 50-ih godina prošloga stoljeća. Tada se među mjesnim ribarima pojavila teška neurološka bolest izazvana prehranom školjkašima koji su bili zagađeni metiliziranom živom iz ispuštanih otpadnih voda.
S druge, jadranske strane mora, Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s Institutom Ruđer Bošković je 2023. ispitao koncentraciju teških metala i arsena u morskoj vodi, sedimentu i tkivu školjkaša na području Kaštelanskog zaljeva. Istraživanje je potvrdilo kako je šire područje ovog zaljeva još uvijek onečišćeno živom zbog nekadašnje tvornice PVC-a „Adriachem“. Tako su tri desetljeća nakon prestanka rada tog postrojenja, koncentracije tog metala i dalje povišene uslijed akumulacije i taloženja u sedimentu!
No, višedesetljetno onečišćenje ovog bisera hrvatskog Jadrana smještenog između Trogira, Splita, Solina i Kaštela nije ograničeno samo na kemijsku industriju. Tijekom 20. stoljeća uz dva velika brodogradilišta, na uskom prostoru obale od Gomilice do Sućurca ugnijezdila se i cementna industrija, te željezara i teretna luka. Industrijska devastacija dosegnula je svoj vrhunac u desetljećima nakon II. svjetskog rata, kada se ciljano nastojalo upravo na ovom području usredotočiti što više postrojenja.
Upravo zbog tog neslavnog rekorda istočni dio Kaštelanskog zaljeva zaslužio je naziv „hrvatski Minamata Bay“, a 1998. godine Svjetska i Europska banka zajedno s vladom Republike Hrvatske naposljetku su pokrenule projekt Eko Kaštelanski zaljev – jedan od najopsežnijih takve vrste na cijelom Sredozemlju. Cilj tog projekta je pročišćavanje i odvod otpadnih voda Trogira, Kaštela i Solina, dok o njegovoj uspješnosti ovisi i sud povijesti, tj. hoće li se jednom reći kako su Avari u 7. stoljeću uništili Salonu, a Hrvati u 20. stoljeću cijeli Kaštelanski zaljev?
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
