„Ča će mi Copacabana, Acapulco i Madrid…“ – pjeva Oliver Dragojević u svom hitu iz daleke 1974., dok Siniša Vuco ovih dana poručuje slično: „Gomilice, i danas te sanjam, od djetinjstva ja se tebi klanjam…“. Doista, ljubav prema zavičaju odnosno mjestu odrastanja je svevremenska na svim meridijanima, što na svoj način izražavaju oba pjevača. Prema tome, trenutna doskočica društvenih mreža o Vuci kao novom predsjedniku Venezuele (ili “Vuzzonuele” – prema prezimenu “predsjednika”) ostat će samo dobra šala!
No, aktualni događaji u toj zemlji Latinske Amerike, kao i međusobni odnosi sa SAD-om, prilika su za podsjetnik na poveznice hrvatskih krajeva s ovim dijelovima zapadne hemisfere – uz povremene boravke Siniše Vuce na Karibima! Tako se može saznati da su veće skupine hrvatskih iseljenika do obala Venezuele pristigle u periodu nakon II. svjetskog rata, dok su poznati potomci tamošnjih imigranata hrvatskih korijena glumica i zvijezda „Otimačice“ Gabriela Spanic, slikar Luis Luksic te diplomat Zdravko Sančević.
S druge strane, lista potomaka hrvatskih iseljenika u anglofone Sjedinjene Američke Države bila bi puno duža, dok je aktualan primjer Johna Martinisa – dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 2025., čiji se otac Ivan (također u doba II. svjetskog rata) iz Komiže na otoku Visu preselio u SAD. Osim toga, često se može čuti kako je povijesna Dubrovačka Republika bila prva država svijeta koja je priznala Sjedinjene Američke Države kao suverenu i nezavisnu državu.
Međutim, kako je istražio G. Ravančić, kada je dubrovačko Malo vijeće 1783. (na prijedlog svoga diplomatskoga predstavnika u Parizu Francesca Favija) trebalo glasovati o službenom priznanju SAD-a, zaključeno je da još nije pravi trenutak za to. U međuvremenu je Dubrovačka Republika bila ukinuta, pa do službenog priznanja nikada nije ni došlo, iako su kontakti između Favija i Amerikanca Benjamina Franklina u Parizu postojali. No, zato se pouzdano zna kako je 14. prosinca 1941. osovinska ND Hrvatska (tri dana nakon Njemačke, a dva nakon Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Slovačke) doista Sjedinjenim Američkim Državama objavila rat!
Video-spot pjesme „Kaštel Gomilica“ iz 2024.: Siniša Vuco i Živo Blato (glazba, tekst i aranžman: Siniša Vuco)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
