Tisuće maturanata i ove su godine pred odlukom – koji fakultet upisati? Jedan od ključnih preduvjeta je i gdje se zaposliti nakon studija.
Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke koje prate stanje na tržištu rada. Građevinari, geodeti, logopedi, odgojitelji te nastavnici nekih STEM predmeta i dalje su među najtraženijim zanimanjima.
Za maturanticu Josipu STEM područje prvi je izbor pri odabiru budućeg studija.
– Planiram upisati Prirodoslovno matematički fakultet, smjer molekularna biologija, možda ako to ne uspijem, onda biologija, ili biotehnologija na Prehrambenom tehnološkom fakultetu, naglašava Josipa, maturantica iz Zagreba.
Upravo su zanimanja u STEM području, pogotovo nastavnički smjerovi, među deficitarnima, pa bi za njih, prema preporukama HZZ-a, trebalo povećati upisne kvote.
– Manjak je radnika, odnosno visoko obrazovnog kadra u medicini, građevini, u IT sektoru, u nastavničko-edukacijskim programima. U tom dijelu se trebaju povećati kvote za što veći broj studenata, naglasio je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje.
Nove preporuke
Na zagrebačkom Sveučilištu ističu – upoznati smo s novim preporukama.
– Fakulteti se nalaze u postojećim okvirima, s postojećim brojem nastavnika, negdje ih uspijemo povećati, kad gledamo broj nastavnika, kako bi mogli povećati upisnu kvotu, ali često zbog prostornih problema te kvote ostaju upravo u okvirima u kojima jesu istaknuo je Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Nove preporuke i za smanjenje kvota.
– Imamo višak u sociologiji, novinarstvu, politologiji i tu očekujemo smanjenje. I naravno ekonomija, naglašava Lončar.
Neka sveučilišta već su smanjila kvote, što se, ističu – poklopilo s novim preporukama HZZ-a.
– Pravni i ekonomski fakultet su već ove godine smanjili za nešto malo manje ispod 10 posto, rekao je Damir Matanović, prorektor za nastavu i studente, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Studenata iz godine u godinu sve je manje
Budućih studenata iz godine u godinu sve je manje, a slobodnih mjesta na visokim učilištima sve više. Nakon ovogodišnjih upisa- na čak 170 studijskih programa nije se upisao ni jedan student.
– Svake godine se povećava taj broj studija koji zapravo ne upisuju nikoga, a zašto je to tako, jer svake godine dolazi do povećana broja studija, naglašava Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
– Trebalo bi razmisliti o tome jesu li uopće potrebni takvi studiji koje godinama nitko ne upisuje, a s druge strane trebali bismo se otvarati i prema nekim drugim emitivnim područjima u smislu privlačenja stranih studenata, istaknuo je Josip Faričić, predsjednik Rektorskog zbora.
Hoće li se fakulteti držati danih preporuka – znat će se već potkraj veljače – kada trebaju odlučiti o upisnim kvotama za novu akademsku godinu.
