Krije li ciborij iz Bijaća ime starohrvatskog vladara?

Nakon aktualnih prirodnih nepogoda, točnije olujnog nevremena koje je u dva maha tijekom veljače uzrokovalo plimne valove koji su pogodile kaštelanski kraj, uslijedile su najave događanja kojima će se i ove godine svečano obilježiti Dan grada Kaštela. Naime, sedam kaštelanskih naselja status jedinstvene općine zajednički su stekla 1986., zatim grada Kaštela 1993., dok od 2006. godine Kaštela (uz Split jedina u Splitsko-dalmatinskoj županiji) uživaju i status tzv. velikog grada – s više od 35 000 stanovnika.

Zanimljivo je kako će se također ovih dana, točnije u srijedu 25. veljače u prostorijama Društva arhitekata Splita, iznijeti zamisli o „Gradu gradova“, tj. planu prostornog razvoja cjelovitog metropolitanskog područja Solin – Kaštela – Trogir – Split, u okviru kojega bi – uz ova četiri grada – sudjelovale i tri općine. Time bi se povezao prostor na kojem živi možda i oko 300 000 stanovnika, što bi zasigurno otvorilo brojne mogućnosti prometnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja.

Nesumnjivo je taj prostor činio cjelinu još od antičkog doba (Salonitanski ager!), dok su tijekom ranog srednjeg vijeka starohrvatski vladari Trpimirovići tu imali svoje utvrđeni dvorac (općina Klis), sakralno mjesto ukopa/mauzolej (grad Solin) kao i vladarski (kneževski i kraljevski) dvor – Bijaći smješteni na samoj granici gradova Kaštela i Trogira. Upravo na tlu Bijaća će se 26. veljače održati tradicionalna manifestacija posvećena očuvanju (i oživljavanju!) tog vrlo važnog starohrvatskog lokaliteta!

Naposljetku, treba istaknuti kako se uz Bijaće – uz Trpimirovu darovnicu kao prvi zajamčeni spomen hrvatskog imena uopće – veže i jedan vjerojatno vladarski natpis jednog starohrvatskog dostojanstvenika. Tako arheologinja Vedrana Delonga (1950.-2023.) dio oštećenog natpisa s ciborija iz bijaćke crkve Sv. Marte čita na sljedeći način: „temporibus Misclavo duce…“ ili „u vrijeme kneza Mislava…“. No, pritom je doista sačuvana samo riječ „TEMPO[ribvs…], dok autorica natpis dopunjuje Mislavovim imenom smatrajući kako je upravo taj vladar bio zaslužan za izradu bijaćkog ciborija!

---

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com