Aktualno doba od pripojenja Krima (ožujak 2014.) i agresije Rusije na Ukrajinu (20. veljače 2022.) do napada SAD-a na Iran (28. veljače 2026.), koji već ulazi u četvrti tjedan i sve više prijeti svjetskoj stabilnosti, pokazuje da ni suvremena društva nisu imuna na žrtvovanje ljudskih života radi pokušaja ostvarenja (ili zadržavanja) političke ili gospodarske nadmoći. No, iako nam se današnji ratovi srećom čine daleki zanimljivo je istaknuti kako su u davnoj prošlosti Kaštelima bili puno bliži!
Primjerice, u hrvatskoj povijesti poznati su sukobi Splita i Trogira za posjed jednog ekonomskog resursa – Kaštelanskog polja. Tako se danas uz plan izgradnje tzv. Kaštelanskog mosta ili „mosta sv. Duje“ raspreda i o objedinjavanju Kaštela, Splita i Trogira, dok su potonja dva grada za današnja Kaštela u 13. stoljeću vodila i krvave ratove. Najintenzivniji sukob se zbio 1244. godine, kada je isprva splitsko brodovlje bilo poraženo pred Trogirom, na što su Trogirani počeli napadali splitsku komunu.
Kako bi povećao svoje izglede Split je za kneza izabrao bosanskog bana Mateja Ninoslava, dok je kliški knez Butko stao na stranu Trogirana, pa su se borbe i pljačke nastavljale. Potom su Splićani pridobili humskog kneza Andriju Vukanovića, Kačiće iz Omiša i obližnje Poljičane, dok je Trogir našao saveznike u knezovima Bribirskim iz zaleđa Šibenika, kao i cetinskim knezovima Nelipčićima. Naposljetku, na stranu Trogirana stao je i sam ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. koji je u rat uputio čak dvije svoje vojske!
Dok je jednu izravno protiv Splita predvodio ban „cijele Slavonije“ Dionizije, drugoj je cilj bio bosanski ban Ninoslav koji je u tom ratu pomagao Splićane. Nakon što su pregovori vođeni u Solinu propali, ban Dionizije je 12. srpnja 1244. svojom vojskom i uz pomoć Trogirana napao Split, koji je pružio jak otpor. Iako je kraljev vojskovođa spalio predgrađa, Splićani su se utvrdili i odbijali predaju. Naposljetku je 19. srpnja bio sklopljen mir uvjeti kojega su za Split bili teški, uključujući i odricanje prava nad Ostrogom te svim posjedima na trogirskoj strani Kaštelanskog polja!
Druga epizoda „Arheocasta“ s temom drevnog Ostroga i splitsko-trogirskih ratova za posjed Kaštelanskog polja (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, listopad 2020.)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
