Početna Kaštela Gdje je „kaštel nad Kaštelima“ – branjen gotovo 40 stoljeća?

Gdje je „kaštel nad Kaštelima“ – branjen gotovo 40 stoljeća?

217
UDIO

U prethodnoj crtici ovoga niza spomenuta je drevna gradina Ostrog, iz koje su se didići istoimenog predkaštelanskog naselja (neuspješno!) pokušavali obraniti od presizanja dviju susjednih dalmatinskih komuna – Splita i Trogira. Međutim, dok je Ostrog bio razoren u istom stoljeću kada je kao utvrda bio i podignut, na nedostupnom uzvišenju iznad Ostroga i cijelih današnjih Kaštela jedna je gradina bila naseljavana i uspješno branjena ukupno gotovo 40 dugih stoljeća!

Pogled na današnje ostatke prapovijesne i kasnoantičko-ranosrednjovjekovne gradine Biranj smještene na najistaknutijem prepoznatljivom vrhu zapadnog dijela planine Kozjak; Pogled na gradinu iz ptičje perspektive – utvrdu su branili vanjski bedem u duljini od oko 750 metara te unutarnji u duljini od 300 metara obuhvaćajući ogromnu površinu od više od 7.5 ha ili 75 000 m2

Naravno, riječ je o utvrdi, gradini ili kaštelu Biranj, čiji su ostatci vidljivi u okolici današnje crkvice Sv. Ivana od Birnja, s unutarnjim i vanjskim bedemima usmjerenim prema kontinentalnom zaleđu, dok ju je s juga prirodno branila nedostupna litica. Kako ističe I. Šuta, koji je istraživao ovaj vrlo zanimljivi lokalitet od 2006. godine, doba kada gradina Biranj nastaje odgovara periodu od 1000 godina prije nastanka Stonehenga u Velikoj Britaniji, odnosno 1500 godina prije gradnje egipatskih piramida u Gizi.

Pogled na ostatke bedema građenih tehnikom suhozida širine 20 metara – nad unutarnjim bedemom kasnije su bili nadograđivani kasnoantički i ranosrednjovjekovni bedemi; Ilustracija koja prikazuje mogući izgled i unutrašnjost jedne prapovijesne gradine kakva je Biranj bila tisućljećima – na širem području Kaštela bilo je čak 80 takvih gradina, a 15 na području samoga Kozjaka!

Tako je „kaštel nad Kaštelima“ bio građen tehnikom suhozida (s bedemima debelim čak 20 metara!) između 4500. i 4300. godine prije Krista te bio korišten u kontinuitetu (prvenstveno kao mjesto zimovališta velikih stada ovaca i koza) sve do oko 900. godine pr. Kr., odnosno kasnog brončanog doba. Tijekom željeznodobnog perioda (vremena Ilira) i prvih stoljeća antike Biranj nije bio naseljavan niti korišten, da bi ponovno na prijelazu 3. u 4. stoljeće oživio zahvaljujući mnogo opasnijim prilikama prvih valova „seobe naroda“.

Ostatci prapovijesne keramike pronađeni unutar gradine Biranj tijekom istraživanja provedenih početkom 21. stoljeća – većina kremenog materijala podrijetlom je s prekojadranskog poluotoka Gargana, što ukazuje na drevne trgovačke veze; Ostatci vojnih nastambi na Birnju korištenih osobito tijekom bizantsko-gotskih ratova prve polovice 6. st.; Vrh jedne od avaro-slavenskih strelica pronađenih na Birnju, koji je bio naposljetku zauzet i napušten sredinom 7. stoljeća

Kako navodi T. Burić, drugi dio dvojca koji je istraživao Biranj – jednu od najvećih gradinskih naselja na istočnoj obali Jadrana, tijekom kasnoantičkog perioda od 5. do polovice 7. stoljeća uz vanjski dio bedema (položaj Njivice) nalazilo se civilno naselje, a među nutarnjim bedemima vojni kompleks koji je služio za obranu grada Salone i salonitanskog agera od nepoželjnih posjetitelja. Tako su u konačnici avaro-slavenske provale presudile ovom kaštelu, da bi se sredinom 9. stoljeća u njegovom podnožju (Bijaći) počela rađati nova kneževina i jedan posve novi narod – Hrvati!

Video-isječak „Biranj – utvrda i svetište na Kozjaku“ (Muzej grada Kaštela) s osvrtom ravnatelja muzeja Ivana Šute i arheologa Tonća Burića o izložbi iz 2022. godine i provedenim istraživanjima

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com