Uz jedinstvenu gradinu Biranj u široj okolici Kaštela nalazimo još nekoliko vrlo zanimljivih lokaliteta na kojima su, kako je arheološkim istraživanjima potvrđeno, ljudi obitavali još u prapovijesti. Jedan od njih udaljen je oko 18 kilometara sjeverozapadno od Kaštela, a nalazi se na području Prgometa kraj zaseoka Bikići. Riječ je o uzvišenju danas zvanom Gradac, a na kojem se nekada nalazila mletačka utvrda Znoilo. Kako ističe arheolog I. Šuta početak naseljavanja Znoila datira se još u rano brončano doba!
Prema tome, riječ je o periodu od prije otprilike četiri tisuće godina (između 2300 i 1600 pr. Kr.) kada primjerice u okviru Cetinske kulture nastaje temelj za nastanak kasnijih etničkih skupina, kao što su bili Iliri. Također, uz bogate metalne nalaze (bodeži) zabilježeni su i pouzdani kontakti sa zapadnom obalom Jadrana. Tada se uslijed razvoja obrade metala (pojava metalurgije!) razvija novi obrtnički sloj, iako su stočarstvo i ratarstvo i dalje bile glavne grane gospodarstva toga vremena.
Na Znoilu su tako pronađeni ostatci keramičkih posuda, kao i prapovijesni ostatci koji ukazuju na tkalačku djelatnost, primjerice keramički utezi, pršljenovi i kalemi za namatanje finih niti. Međutim, strateška važnost ovog uzvišenja poslužila je i tisućljećima kasnije. Točnije, za vrijeme prodora Osmanlija nakon pada Bosanskog Kraljevstva 1463. godine. Tako su iste godine kad je turska sila nezaustavljivo preplavila Zagoru (1498.) dva trogirska plemića (Petar Cipiko i Frane Lucić) u Veneciji predlagali upravo ovo uzvišenje za gradnju obrambene utvrde.
Gradnja je ubrzo bila započeta, ali još nije bila dovršena kada 1501. posada Znoila nije uspjela zaustaviti jedan prodor osmanlijskih snaga prema obali, točnije Marini. Uslijed poteškoća s plaćanjem vojne posade, novi kaštel je već 1532. godine bio dijelom porušen naredbom mletačke vlade. Sredinom 16. st. u Znoilu je bilo tek 15 branitelja, a već u vrijeme Ciparskog rata (1570.-1573.) utvrda Znoilo je napuštena ostajući zaboravljena s druge strane osmanlijske granice, koja se spušta južnije prema Kaštelima!
„Arheološko istraživanje prapovijesne gradine na Znojilu“ – video prilog Muzeja grada Kaštela nastao 2022. godine
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
