Svakodnevna politička prepucavanja jasno ukazuju kako čak niti gotovo 35 godina od osamostaljenja od SFR Jugoslavije i trinaest godina od pristupanja Europskoj Uniji današnja Republika Hrvatska nije uspjela zauzeti ujednačen stav prema svojoj tragičnoj totalitarnoj prošlosti, kako u periodu NDH (1941.-1945.), tako i u razdoblju poratnog jugoslavenskog staljinističko-titoističkog režima (1945.-1966.). Žrtvom tog nadmetanja „ustaša i partizana“ tako je postala i uspomena na Filipa Lukasa!
Naime, dok ime tog znanstvenika i kulturnog djelatnika rođenog 29. travnja 1871. u Starom u rodnim mu Kaštelima i danas nosi jedna osnovna škola, a u Zadru i ulica, u „glavnom gradu svih Hrvata“ – Zagrebu, zahvaljujući tamošnjoj vladajućoj političkoj stranci „Možemo“ naziv ulice Filipa Lukasa, inače predsjednika Matice hrvatske (1928.-1945.), je nakon 32 godine (16. listopada 2025.) odlukom gradske skupštine izbrisan i zamijenjen imenom dječje književnice Nade Iveljić.
Pritom je, riječima aktualnog zagrebačkog gradonačelnika i jednog od koordinatora platforme „Možemo“ Tomislava Tomaševića, Lukasovoj ulici presudilo to što je među ulicama nazvanima po „osobama koje su bile povezane s NDH režimom“, ili prema njegovom širem tumačenju: „Ulice koje su u Zagrebu nazvane po ustašama, treba ih preimenovati, to je jednostavno civilizacijsko pitanje…”. Međutim, zar se kriterij „civilizacijskog pitanja“ u tom slučaju na isti način ne bi trebao primijeniti i na totalitarni režim staljinističko-titoističkog predznaka?
Naprotiv, aktualne zagrebačke gradske vlasti najavljuju počasno pokroviteljstvo nad manifestacijom „Trnjanski kresovi“ kojom se obilježava 8. svibnja 1945. – kada je u Zagrebu brutalno uveden totalitarni staljinistički režim Josipa Broza Tita, diktatora za kojeg Vili Matula – inače istaknuti član stranke „Možemo“ – nedavno izjavljuje: „Nužno je trgu vratiti Titovo ime…“ jer „Tito je najjači crveni as“. Ukoliko se to ostvari, Tomaševićev odgovor na civilizacijsko pitanje može li Hrvatska imati ujednačen stav prema svim totalitarnim režimima naše prošlosti bit će: “Ne-možemo!”
Video prilog Laudato TV o prijenosu zemnih ostataka don Filipa Lukasa iz Rima u Kaštela povodom 150. obljetnice njegova rođenja (1871.-2021.)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
