Kaštelanski zaljev nedvojbeno krije brojne arheološke tajne, o čemu su nedavno u Muzeju grada Kaštela imali prilike čuti i posjetitelji svih generacija – od najmlađih do onih „malo“ starijih – u okviru programa INFO DANA projekta ARCHAEODIGIT. Pritom je osobita pažnja bila posvećena potopljenim antičkim rimskim brodovima na području podmorskog lokaliteta Trstenik uz obalu Sućurca. Međutim, gotovo je nepoznato kako nasuprot Kaštela i danas stoje ostatci jednog pravog pravcatog antičkog brodoloma!
Naime – kako se navodi u radu „Kasnoantički brodolom kod Slatina na otoku Čiovu“ autora Saše Denegrija iz Konzervatorskog odjela u Splitu – početkom 2021. godine sjeverno od Slatina na otoku Čiovu i nasuprot Kaštel-Starog, pronađen je jedan potpuno očuvani antički brodolom od kojega nam je ostao veliki teret amfora dopremljenih čak iz Afrike. Riječ je o 350 vidljivih amfora tipa Africana II i Africana III te jednim primjerkom amfore Agora M274. Pritom ih je još više skriveno ispod mulja i pijeska!
Vrijeme ovog antičkog brodoloma datira se u period prve polovice 4. stoljeća, u doba kada je trgovina između istočnojadranske obale i sjeverne Afrike bila vrlo razvijena. Tako je poznato da su se amfore tipa Africana II izrađivale u afričkoj pokrajini Bizaceni (istočna obala današnjeg Tunisa) s glavnim gradom Hadrumantumom, dok su amfore tipa Africana III potjecale iz iste provincije, ali i iz sjevernije smještene Zeugitane koja je obuhvaćala današnji sjeverni Tunis, uključujući i ostatke slavne Kartage.
Kako autor navodi ostatci amfora spomenutih tipova vrlo su raširene na zapadnom Mediteranu, pa tako i nalazištima Jadranskog mora, kako u lukama tako i na poprištima utvrđenih brodoloma. Služile su za prijenos tereta poput vina, ribljih prerađevina, pa čak i maslinova ulja, odnosno namirnica kojima su se opskrbljivale jadranske luke poput Salone. Naposljetku, iz specifičnog položaja brodoloma zaključuje se kako je brod bio zahvaćen jugom na putu prema Saloni ili Trogiru te je počeo tonuti u prolazu između rta Čiova i rta Marjana.
Video prilog Muzeja grada Kaštela o podmorskom arheološkom istraživanju ostataka rimskog broda na lokalitetu Trstenik u Kaštel Sućurcu 2023. godine
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
