Vremenski stroj još nije izmišljen, pa se ne možemo njime vratiti u daleku prošlost, ali uz pomoć mašte, poznatih povijesnih činjenica i arheoloških nalazišta, ipak možemo krenuti na putovanje u davno prošla vremena i kročiti cestama kojima su se koristili i vojnici rimskih legija i putnici na ovim prostorima prije puno stoljeća.
Dalmatinsko područje obiluje kulturnim dobrima iz različitih povijesnih razdoblja, a najdublje je tragove ostavilo razdoblje antike, naročito rimsko doba, kao i u ostalim dijelovima Mediterana. Izgradnja moderne cestovne infrastrukture potaknula je brojna arheološka istraživanja na ovom području otkrivajući rimske cestovne mreže čije je ishodište bilo u Saloni koja je, uz Dioklecijanovu palaču, jedan od antičkih dragulja ovoga prostora.
Sačuvani ostaci rimskih cesta razbacani po prostoru splitskog zaleđa atrakcija su za brojne goste željne dubljeg upoznavanja povijesne baštine ovoga područja, ali i uživanja u popratnim aktivnostima poput raftinga, kanuinga, kao i bogatoj gastronomskoj ponudi.
Oni se danas mogu zaputiti očuvanim ostacima trasa rimskih rimskim cesta koje su polazile iz Salone i uz njih pronaći različite atrakcije, zaštićene krajolike poput kanjona Cetine, Prološkog jezera, Crvenog i Modrog jezera u Imotskom, špilje Vranjača, ostatke starokršćanskih nekropola, rimske logore, sakralne građevine i brojne fortifikacije…
Cestovni pravcu koji su vodili iz Salone:
- Vojna cesta Salona – Klis – Andetrium (Gornji Muć)
- Cesta novih osvajanja i utvrđivanja granica Salona – Klis, Dugopolje – Dicmo – Aequum (Čitluk) – Servitium (sjedište zapovjedništva Prve panonske flote, pretpostavlja se na rijeci Savi)
- Rudarska cesta Salona – Tilurum (Gardun, Trilj) – Argentaria (područje Srebrenice)
- Trgovačka cesta Salona – Tilurum – Narona (Vid kod Metkovića)
- Salona – Spalato
- Salona – Epetium (Stobreč) – Oneum (kod zaseoka Baučića, Omiš) – Makarska
- Salona – Siculi (Resnik) – Tragurium (Trogir).
