Svetište u Vrpolju, jedno od najstarijih
Tisuće vjernika očekuje se u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrpolju, javila je za Ivona Ramadža Čolić koja je razgovarala sa župnikom don Antom Omazićem.
– Ovo svetište je staro 800 godina, ubraja se među najstarija, nakon solinskog svetišta, u rangu Trsata. Zaista se osjeti da je ovo mjesto natopljeno milošću, gdje se nebo osjeti bližim i otvorenim,k azao je don Omazić.
Naveo je kako ovo svetište posjećuju hodočasnici od Zadra i zadarskih otoka – do Klisa. Dodao je kako dolaze i Kaštelani u posljepodnevnim satima, nakon što obiđu Sinj.
– Što se tiče broja vjernika. Nama to nije toliko u fokusu – koliko to da im ponudimo duhovnu okrepu. Da se rasterete i napune radošću i duhovnim mirom, zaključio je don Omazić.
Tisuće vjernika u Aljmašu
Vjernici u 320 godina staro Svetište Majke Božje Aljmaške dolaze od zore, a neki su tu stigli i noćas. Dolaze autobusima, pješke, biciklima, automobilima. Najviše ih je iz Osijeka, ali stižu i iz cijele Slavonije i iz drugih dijelova Hrvatske. Prva misa održana je u 6 sati, a u 10 sati bit će održano središnje misno slavlje koje će predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, javila je novinarka Željka Živković.
Iznijela je podatak da se prošle godine u Aljmašu okupilo 70 tisuća vjernika, a ove ih se godine očekuje i više. Temperature će iznositi iznad 39 stupnjeva. Osigurane su dovoljne količine vode, a tu su volonteri Crvenog križa. Pripravne su i hitne službe.
Značenje blagdana Velike Gospe
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Gospa i Hrvati
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078.
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
izvor: vijesti.hrt.hr
