Na obali Kaštel-Staroga, nešto zapadnije od Cipikova kaštela, nekada je stajala utvrda koju je krajem 15./početkom 16. stoljeća podigao soprakomit, tj. zapovjednik trogirske galije u mletačkoj službi, Andrija Cega. Zabilježeno je kako je taj trogirski plemić na svoju galiju dao postaviti krilatoga zmaja, što je ipak nije spasilo od brodoloma u kojem je 1496. živote izgubilo čak 160 od 200 članova posade. Njegovi potomci su oko 1600. svoj kaštel predali braći Andreis, dok su zauzvrat dobili tek izgrađenu kulu.
Današnji ostatci te utvrde su samo temelji koji počivaju u podmorju neposredno uz obalni zid rive. No, još početkom 18. stoljeća, točnije 1704. godine u tom nekadašnjem kaštelu stanovao je kirurg Lazzaroni. Kada je trošna utvrda stoljeće ranije iz ruku roda Cega prešla u vlasništvo Andreisa, već joj je trebala obnova, za što se pobrinuo unuk jednoga od spomenute braće. Obojica su nosila isto ime, ali je djedov nasljednik ipak bio mnogo poznatiji – ratnik i povijesni pisac Pavao Andreis.
Rođen je u Trogiru oko 1610. godine i studirao vjerojatno u Padovi, a za Kandijskoga rata (1645.–1669.) ratovao s Osmanlijama i vodio brigu o gradskim utvrdama. Također je po završetku rata sudjelovao u razgraničenju između Mletačke Republike i Osmanlijskog Carstva u Dalmaciji. Pavao je u to doba znatan iznos izdvojio za obnovu djedovskog kaštela u Starom – utvrđene kuće koja je na južnoj strani imala vrata za pristup brodom, dok je sjeverni zid bio fortificiran i ojačan kulom.
Obnova ipak nije bila dugovječna jer je već u katastru iz 1831. kaštel označen kao ruševina, dok je preko sjevernog dijela zdanja kasnije bila nasuta riva. No, unatoč propasti utvrde Andreisovo djelo i dalje živi kroz povijesne spise – prvu povijest grada Trogira s obuhvatnim periodom od osnutka grada do Kandijskog rata, kao i opis prijenosa relikvija gradskog zaštitnika Ivana Trogirskog u novu renesansnu kapelu. Kako su u njima po prvi put zabilježeni podatci o djelima Nikole Firentinca, Andrije Alešija, Trifuna Bokanića te niza drugih, riječ je i o nezaobilaznom prinosu kulturnoj povijesti Dalmacije!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
