Početna Kaštela Kad su kaštelanske vinograde, umjesto muškaraca, obrađivale žene?

Kad su kaštelanske vinograde, umjesto muškaraca, obrađivale žene?

165
UDIO

U jubilarnoj 200-toj crtici ovoga niza (započetog u prosincu 2019.!) podsjetit ćemo se događaja prije više od jednoga stoljeća, kada su se nad europskim kontinentom pune četiri godine nadvijali užasi svjetskoga rata i iznimnog gubitka ljudskih života. Nažalost, unatoč takvim povijesnim primjerima suvremeni politički odnosi ne daju za pravo glasnicima mira, pa tako niti aktualnom papi Lavu XIV. – čiji apel za božićnim primirjem i „24 sata mira u cijelom svijetu“ nije naišao na dostojni odjek…

Tijekom prosinca 1918. vojne jedinice Države Slovenaca, Hrvata i Srba oslobodile su Međimurje mađarske vlasti (shematski prikaz nastao početkom II. svjetskog rata u sklopu jednog domobranskog albuma); „Kota 383“ (danas Pržnica) uz rijeku Soču u današnjoj Sloveniji – važna obrambena točka tzv. jugozapadnog bojišta koju su tijekom I. svjetskog rata osobito požrtvovno branili domobrani dalmatinskih pukovnija

O tim zbivanjima bilo je riječi u Kaštelima i u svibnju prošle godine, prilikom predstavljanja vrijedne knjige „Pisma dida Miloša iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)“ u prostorijama Gradske knjižnice Kaštela u Sućurcu. Riječ je o sabranoj pisanoj ostavštini dalmatinskog domobrana Miloša Mandića iz solinskog Vranjica (preminulog u talijanskom zarobljeništvu) u kojoj se odražava život (i smrt!) hrvatskih vojnika na Sočanskoj bojišnici, gdje se – od talijanskog presizanja – dobrim dijelom branila i Dalmacija!

Kaštel-Stari u doba I. svjetskog rata (M. Domazet i M. Vuletin: „Donjokaštelanska svakodnevica 1900. – 1939.“, 2002.); Područja na istočnoj obali Jadrana obećana Italiji 1915. – crvena linija; Talijanske pretenzije su bile djelomično realizirane ugovorom u Rapallu 12. studenoga 1920. (zelena linija) kojim je novouspostavljena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca predala („prodala“!) Italiji uz cijelu Istru s Kvarnerom i jedan dio Dalmacije: dotadašnji glavni grad Zadar s okolicom te otoke Lastovo i Sušac

No, kakav je odjek taj veliki svjetski sukob imao u samim Kaštelima? Primjerice, kaoutori M. Domazet i M. Vuletin navode da je tadašnja donjokaštelanska općina pristupila mobilizaciji, zabrani kretanja izvan općine bez propusnice te zamračenju u kućama uz obalu. Dok su se cijene namirnica povećavale, Kaštelani su, uz grožđe, počeli uzgajati i žito – radi nužne prehrane. Zanimljivo je kako su, budući su muškarci bili na bojištima, vinograde (koji su tih godina davali dobar urod) uspješno obrađivale žene!

Značka na kapi pripadnika dalmatinske 23. streljačke pukovnije („Schützenregiment“) – od 1893. do svibnja 1917. domobranske („Landwehr“) pukovnije; Rekonstrukcija korištenog dalmatinskog grba; Domobrani iz Donjih Kaštela u austro-ugarskoj vojsci (M. Domazet i M. Vuletin: „Donjokaštelanska svakodnevica…”)

U predzadnjoj godini rata kaštelanska polja su bila mjesto skrivanja vojnih bjegunaca austro-ugarske vojske (tzv. zeleni kader) dok se u ljeto 1918. oni već slobodnije kreću, pa je redarstvo jednom prilikom (nakon nedjeljne mise u Kaštel-Novom) poduzelo i raciju kako bi pohvatalo dezertere. Ipak, niti to nije pomoglo opstanku Austro-Ugarske monarhije, dok je proglašenje Hrvatskog sabora 29. listopada 1918. o neovisnosti, ujedinjenju s Dalmacijom i uspostavi Države Slovenaca, Hrvata i Srba u Donjim Kaštelima dočekano s oduševljenjem!

Video-isječak o 11. bitci na rijeci Soči (u kolovozu 1917. na današnjoj granici Slovenije i Italije) u kojoj je austro-ugarskim snagama, koje su jednim dijelim činili i Dalmatinci, zapovijedao slavni feldmaršal hrvatske nacionalnosti Svetozar Boroević (1856.-1920.)

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com