Svakodnevna politička prepucavanja jasno ukazuju kako čak niti gotovo 35 godina od osamostaljenja od SFR Jugoslavije i trinaest godina od pristupanja Europskoj Uniji današnja Republika Hrvatska nije uspjela zauzeti ujednačen stav prema svojoj tragičnoj totalitarnoj prošlosti, kako u periodu NDH (1941.-1945.), tako i u razdoblju poratnog jugoslavenskog staljinističko-titoističkog režima (1945.-1966.). Žrtvom tog nadmetanja „ustaša i partizana“ tako je postala i uspomena na Filipa Lukasa!
Naime, dok ime tog znanstvenika i kulturnog djelatnika rođenog 29. travnja 1871. u Starom u rodnim mu Kaštelima i danas nosi jedna osnovna škola, a u Zadru i ulica, u „glavnom gradu svih Hrvata“ – Zagrebu, zahvaljujući tamošnjoj vladajućoj političkoj stranci „Možemo“ naziv ulice Filipa Lukasa, inače predsjednika Matice hrvatske (1928.-1945.), je nakon 32 godine (16. listopada 2025.) odlukom gradske skupštine izbrisan i zamijenjen imenom dječje književnice Nade Iveljić.
Pritom je, riječima aktualnog zagrebačkog gradonačelnika i jednog od koordinatora platforme „Možemo“ Tomislava Tomaševića, Lukasovoj ulici presudilo to što je nazvana po „osobama koje su bile povezane s NDH režimom“, ili prema njegovom širem tumačenju: „Ulice koje su u Zagrebu nazvane po ustašama, treba ih preimenovati, to je jednostavno civilizacijsko pitanje…”. Međutim, zar se kriterij „civilizacijskog pitanja“ u tom slučaju na isti način ne bi trebao primijeniti i na totalitarni režim staljinističko-titoističkog predznaka?
Naprotiv, aktualne zagrebačke gradske vlasti najavljuju počasno pokroviteljstvo nad manifestacijom „Trnjanski kresovi“ kojom se obilježava 8. svibnja 1945. – kada je u Zagrebu brutalno uveden totalitarni staljinistički režim Josipa Broza Tita, diktatora za kojeg Vili Matula – inače istaknuti član stranke „Možemo“ – nedavno izjavljuje: „Nužno je trgu vratiti Titovo ime…“ jer „Tito je najjači crveni as“. Ukoliko se to ostvari, licemjerni odgovor zagrebačkih vlasti na Tomaševićevo „civilizacijsko pitanje“ će biti sljedeći: „Sjaši Kurta da uzjaši Murta!“ ili – Tito u Zagreb, a Lukas iz Zagreba!
Video prilog Laudato TV o prijenosu zemnih ostataka don Filipa Lukasa iz Rima u Kaštela povodom 150. obljetnice njegova rođenja (1871.-2021.)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
