Početna Kaštela „Sveti Ivane, i jopet, i jopet ću ti doći…“

„Sveti Ivane, i jopet, i jopet ću ti doći…“

39
UDIO

Krajem ovoga mjeseca, na spomendan rođenja sv. Ivana Krstitelja, uz crkvu posvećenu tome svetcu na drevnom lokalitetu Biranj na Kozjaku svečano je proslavljena 750. obljetnica prvog pisanog spomena te dugovječne crkve. Tako već gotovo osam stoljeća Sv. Ivan bdije nad Kaštelanskim zaljevom i njegovom okolicom, dok vjernički puk – a među njima osobito potomci utemeljitelja te crkve – usrdno pjevajući mole: „Sveti Ivane, i jopet, i jopet ću ti doći…

Romanička apsida s kraja 12. ili početka 13. st., sačuvani natpis o obnovi crkve iz 1444. godine i četiri istodobno nastala istovjetna posvetna natpisa na uglovima i zidovima crkve (M. Domazet: „Dimenzije dugoga trajanja crkve sv. Ivana na Birnju u Kaštel Lukšiću (1276. – 2020.)“, 2021.); V. Delonga: „Posvetni latinski natpisi na crkvi sv. Ivana od Birnja“, 2011.)

Doista, zadivljujuća je snaga kojom se ta crkva i posvećeno mjesto iznad današnjeg Kaštel-Lukšića poput ptice feniks neprestano uzdizala iz vlastitog pepela, čineći se uvijek iznova jačom i snažnijom. No, kako povijesni podatci svjedoče njezin je korijen bilo iščezlo pretkaštelansko potkozjačko naselje Ostrog iz kojeg su potekli i prvi stanovnici Lukšića krajem 15. stoljeća. Tako je nestalo naselje hrvatskih plemenitaša – didića – dalo temelj materijalne (Lukšić) i duhovne dimenzije središnjeg dijela Kaštela- Sv. Ivan Biranj!

Suvremena rekonstrukcija izgleda srednjovjekovnog didićkog naselja Ostrog s utvrđenjem na kamenoj litici zvanoj Balavan tijekom prve polovice 13. st. (Muzej grada Kaštela) – podno crkve Sv. Ivana na Birnju. Utemeljitelji te crkve potjecali su iz Ostroga, a kao nadarbinu odredili su dvanaest posjeda s jedne i druge strane Kozjaka!

Zanimljivo je istaknuti – kako naglašava M. Domazet – da prvi spomen te crkve nalazimo u jednom notarskom spisu trogirske općine iz 1276. godine, u kojem se za stanovitog Marka Draganova navodi da je jedan od potomaka utemeljitelja beneficija Sv. Ivana na Birnju, što znači drugu ili čak treću generaciju od izvornih osnivača i graditelja crkve. Stoga bi se moglo zaključiti kako je crkva izgrađena čak prije otprilike osam stoljeća, odnosno oko 1226. godine.

Svetkovina na Birnju 24. lipnja 1951. – nakon obnove crkve poslije II. svjetskog rata; Biskup Frane Franić (1912.-2007.) s tadašnjim župnikom Lukšića don Petrom Katunarićem 24. lipnja 1959. prilikom procesije na Birnju (M. Domazet: „Dimenzije dugoga trajanja crkve sv. Ivana na Birnju…“)

To je ujedno bila godina kada su Splićani i Trogirani zajedničkim snagama osvojili i uništili Ostrog kako bi spriječili njegovo jačanje u odnosu na tadašnje dalmatinske komune u okolici današnjih Kaštela. No, iako je naselje didića sustigla zla kob, njihova nadarbina je preživjela kroz stoljeća. Tako je crkva bila obnavljana 1444. – kada su joj pridodani osobiti posvetni natpisi, a popravljana u doba ratova s Osmanlijama. Od srpnja 1887. do travnja 1888. je bila produžena, a tada je bio postavljen i (danas nestali!) posvetni natpis sa spomenom austrijskog nadvojvode Karla Stjepana i njegove supruge Marije Tereze, koji su tada boravili u Lukšiću!

Nadvojvoda Karlo Stjepan (1960.-1933.) i njegova supruga Marija Tereza (1862.-1933.) prilikom vjenčanja 1886. – dvije godine kasnije  (1888.) posjetili su Kaštela i boravili u Lukšiću, a prigodom dovršetka dogradnje crkve navedeni su u tekstu posvetnog natpisa:

Lukšićani – Ovu crkvu iz temelja gradeć

Trudom novcem svojim – Sv. Ivanu

Krstitelju Odvitniku – Pokroviteljem iste

– Nadvojvodu Karlu Stipanu – sa suprugom

Mariom Terezijom – U selu

sritno prisutna – Da svoja

patriotička čuvstva zasvidoče –

Jednoglasno izabraše G. G. MDCCCLXXXVIII

(M. Domazet: „Dimenzije dugoga trajanja crkve sv. Ivana na Birnju…“)


 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com