INTERES mladih liječnika za specijalizaciju iz hitne medicine izrazito je malen, a zbog odlaska zaposlenika ugrožena je budućnost bolničkih hitnih službi. Upozoreno je to danas na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, na kojoj su predstavljeni prijedlozi reforme hitne pomoći, uključujući kraći radni tjedan i veće plaće.
Sjednica je održana na inicijativu Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), a sudjelovali su predstavnici Ministarstva zdravstva, liječničkih organizacija i hitnih službi. Raspravljalo se o nedostatku zaposlenika, preopterećenosti hitnih prijema i mogućnostima privlačenja novih liječnika.
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit upozorila je da se sve manje liječnika odlučuje za specijalizaciju iz hitne medicine, dok dio postojećih zaposlenika napušta sustav. Smatra da se bez boljih uvjeta rada neće moći osigurati dovoljan broj liječnika za rad u bolničkim hitnim službama.
HUBOL zato predlaže skraćenje radnog tjedna s 40 na 32 sata, povećanje plaća i beneficirani radni staž. To bi značilo da se zaposlenicima zbog zahtjevnih uvjeta rada za mirovinu priznaje više staža nego što su ga stvarno odradili.
Prema prijedlogu HUBOL-a, koeficijenti za obračun plaća vozača hitne pomoći povećali bi se 15 posto, medicinskih sestara 20 posto, a specijaliziranih sestara 25 posto. Liječnicima na specijalizaciji koeficijenti bi porasli 20 posto, a specijalistima hitne medicine 25 posto.
Udruga predlaže i mogućnost prelaska na druga radna mjesta za zaposlenike starije od 50 godina koji zbog fizičkih i psihičkih opterećenja više ne mogu obavljati posao u hitnoj medicini.
Ministrica: Interes za specijalizaciju gotovo je nestao
Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznala je da trenutačni sustav treba mijenjati jer se za specijalizaciju iz hitne medicine prijavljuje premalo liječnika.
“Moramo poduzeti nešto kako bi se reorganizirala hitna služba jer je njezina reforma započela još 2009.”, rekla je Hrstić.
Ministrica je upozorila da se slab interes vidi i iz ovogodišnjih natječaja za specijalizacije iz hitne medicine i primarne zdravstvene zaštite, odnosno rada u ordinacijama obiteljske medicine i pedijatrije.
“Interes liječnika je izrazito minimalan, što ne smijemo dozvoliti i sigurno je jedan je od dokaza zašto nešto moramo napraviti”, poručila je Hrstić.
Ministarstvo priprema promjene u hitnoj pomoći
Hrstić je najavila da će Ministarstvo zdravstva u javno savjetovanje uputiti prijedlog reorganizacije hitne medicinske službe. To znači da će zainteresirani građani i stručne organizacije moći komentirati predložene promjene prije njihova donošenja.
Prijedlog uključuje drukčiji raspored timova hitne pomoći, bolju dostupnost liječnika, promjene u službama koje primaju hitne pozive te organizaciju dodatnih dežurstava u obiteljskoj medicini i pedijatriji.
Ministarstvo želi poboljšati i uvjete rada, zaštitu zaposlenika te načine privlačenja i zadržavanja liječnika. Hrstić je naglasila da reformu treba pripremiti tako da se predložene mjere mogu stvarno provesti.
“Cilj je da taj dokument sutra bude provediv i da ne bude ‘mrtvo slovo na papiru'”, rekla je ministrica.
U sustavu radi 5002 ljudi, specijalista hitne medicine je 163
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević iznijela je podatke o broju zaposlenih. Prema njezinim riječima, u hitnoj medicinskoj službi i sanitetskom prijevozu trenutačno rade ukupno 5002 osobe.
Hrvatska ima 163 liječnika specijalista hitne medicine, dok se njih 89 trenutačno školuje za tu specijalizaciju. Uz njih, 396 magistara sestrinstva završilo je jednogodišnje specijalističko usavršavanje iz hitne medicine.
Kekin: Problem počinje u obiteljskoj medicini
Predsjednica saborskog odbora Ivana Kekin iz Možemo upozorila je da se bolničke hitne službe ne mogu rasteretiti bez ozbiljnih ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno ordinacije u kojima građani najprije traže pomoć.
Istaknula je da više od polovice liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema završenu specijalizaciju te da su preostali liječnici preopterećeni. Zbog nedostatka dostupne skrbi dio pacijenata završava u hitnim prijemima.
Kekin smatra da Hrvatska mora brzo i znatno povećati ulaganja u obiteljsku medicinu kako bi mladi liječnici imali bolje uvjete za rad. Time bi se, prema njezinoj ocjeni, smanjio i pritisak na hitne bolničke prijeme.
Liječnička komora podržava kraći radni tjedan
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić podržao je reorganizaciju sustava i prijedloge kojima bi se mladim liječnicima hitna medicina učinila privlačnijom. Među mogućim mjerama naveo je kraći radni tjedan i dodatke na plaću.
Tijekom rasprave predstavnici liječničkih organizacija upozorili su i na nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite u različitim dijelovima Hrvatske. Založili su se i za donošenje posebnog zakona koji bi uredio hitnu medicinu.
Ministrica Hrstić reorganizaciju hitne najavila je i 17. listopada, kada je objasnila da bi lokalne zdravstvene ustanove trebale dobiti više prostora za raspoređivanje timova prema stvarnim potrebama stanovništva. Konačan model još nije donesen.
izvor: Hina
