Šaroliko društvo kontroverznih poduzetnika onih protiv kojih se vode istrage, nekad moćnih političara, propalih investitora koji su obećavali elitne vile i stanove, tvrtke iz Cipra, Švicarske… To su vlasnici 20 tvrtki bez zaposlenih kojima su banke odobrile dvije milijarde kuna kredita.
24sata su došli do popisa najvećih dužnika koji teško da će ikad vratiti svoje kredite. Ali dvije milijarde “sprženih” kuna je tek kap u moru bankarskog novca koji je otišao na uglavnom propale projekte. Iako broj zaposlenih i prihod ne mora biti glavni kriterij uspješnosti za dobivanje kredita jer je i primjerice dvorana Arena Zagreb sagrađena preko tvrtke bez formalno zaposlenih, podaci se čine prilično alarmantnima. Čak 676 tvrtki bez ijednog zaposlenog duguje bankama 4,1 milijardu kuna. Još šest milijardi kuna duguju tvrtke koje imaju mizeran prihod od 100 kuna godišnje. Tvrtke s prihodima do samo 230.000 kuna duguju bankama 15 milijardi kuna.
Ako je većina poslovala kao prvih 20 s te liste, banke će teško ikad vratiti svoj novac. Među ostalim, i podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je teško naplativih, loših kredita tvrtkama čak 30 posto. Znači, svaku treću kunu koju su dali sad ne mogu naplatiti, dok građani još prilično redovito vraćaju sve svoje kredite. Naši podaci pokazuju da ti nenaplativi krediti nisu nastali jer su proizvodne tvrtke izgubile tržište.
Riječ je više o onome što se naziva špekuliranje. U prvih 20 tvrtki s dugovanjima od dvije milijarde kuna samo je jedna tvrtka koja je zapala u probleme zbog gradnje tvornice – Voće Royal. Ostali su, uz iznimku nekoliko stečajeva, redovito vezani za propale nekretninske projekte iz vremena građevinskog “booma”. Novac se slijevao iz stranih i domaćih banaka za kupnju zemljišta, gradnju nebodera, trgovačkih centara, stanova… Gotovo svaki tjedan mediji su objavljivali da će uskoro nići novi neboder ili kompleks vrijedan od 50 do 100 milijuna eura.
Spekulacije, a ne proizvodnja
Na kraju je cijeli niz projekata ostao na suhom, a banke će pretrpjeti gubitke jer su prelagano i prerizično odobravale kredite te nisu mislile da će jednom doći kriza.
Krajem travnja je prvi na te silne loše kredite upozorio ministar financija Boris Lalovac usred mučnih pregovora oko rješavanja problema dužnika u francima. Napao je banke da kukaju zbog gubitaka s građanima, a u biti građani plaćaju njihove loše odluke.
– Ne može biti rizik samo na teret građana. Cijelo vrijeme govorim o tome. Davali su tvrtkama bez prihoda milijarde kuna kredita, a kod građana je riječ o 300 milijuna kuna, koliki je trošak što smo fiksirali tečaj franka – rekao je ministar Lalovac.
IZVOR: 24sata.hr
