Početna Hrvatska Nedoživljeni apsurd hrvatskog zakonodavstva (2 dio)

Nedoživljeni apsurd hrvatskog zakonodavstva (2 dio)

1939
UDIO

nb3

Ovo je nastavak poučne priče o običnom čovjeku koji se bori protiv pravne države. Suprotno očekivanju kako će mediji biti prvi koji će stati u zaštitu prava malog čovjeka, to se nije dogodilo. Bio je to Ured pučkog pravobranitelja. Nisam stigao ni postaviti napisani dodatak na objavljeni članak, a Ured pučkog pravobranitelja je već odgovorio!

Prvi dio priće možete pogledati ovdje:

Nedoživljeni apsurd hrvatskog zakonodavstva (1 dio)

 

nb4

ZAKON-PRAVO

  1. Može li zakonito biti rješenje Upravnog odjela za financije Splitsko-dalmatinske županije, donešeno na temelju:

         –  nepredočavanja računa koji nikada nisu izdani (struja, voda, kanalizacija, telefon)

         –  dokaza koji ništa ne dokazuju, a uz to nisu zakonom obvezni (stalan posao, biro,               zajedničko domaćinstvo)

         – dokaza koji je u suprotnosti sa zakonom donešenim od strane Vlade (pravo na                   izbor liječnika primarne medicine)

  1. Može li zakonito biti rješenje Upravnog odjela koji je na taj način poništio već priznatu odluku Države i Izbornog povjerenstva da određena osoba prebiva na određenoj adresi s koje odlazi na biračko mjesto gdje daje legitimitet državnoj i lokalnoj vlasti.

    3. Može li, s pravnog gledišta, biti ispravno rješenje u kojem se priznaje da je određena      osoba iz tog mjesta, s te adrese, ali se istodobno odbija njegova žalba na odluku da          nije dostavljen dokaz da boravi na toj adresi. To rješenje potpisuje viša savjetnica i            traži da se dostavi na adresu upravoosporenog prebivališta s napomenom-URUČITI            OSOBNO U RUKE. Potpis s omotnice vraća se u Upravni odjel koji zaključuje kako je          sve normalno, razumno i – legalno.

     4. Kako je moguće, pod okriljem zakona, provesti postupak u kojem jedna strana              posjeduje desetak dokaza, nasuprot drugoj koja ne posjeduje ni jedan, a da se zaključi      da ta druga ima veću težinu.

     5. Postoji li zakon po kojem se istodobno može imati i nemati prebivalište na istoj              adresi?

nb1

DISKRIMINACIJA

Saslušavši mišljenja drugih, svoj dugogodišnji problem počeo sam gledati na posve drugačiji način. Bilo je naivno vjerovati kako Općina ne zna da na neko područje nije dovela vodu i struju. Cijeli dokazni postupak provodi se na način da je gotovo svaka stavka prilagođena domaćem stanovništvu, dok je za doseljene neispunjiv. I zaista, nisam čuo da se još nekomu deset godina naplaćuje porez na nepostojeću kuću za odmor. Da ga se tri godine ne obavještava da mu nije uneseno novo prebivalište. Očito, samo sam za izbore bio ravnopravan. Vjerujem kako ovaj slučaj diskriminacije zaslužuje da bude vraćen pod skute pravne države. Uz pomoć institucije pučkog pravobranitelja.

                                                                        Duško Ljubić, necujam.bay@gmail.com

nb2

nb6