Početna Svijet Budućnost 
u kojoj će hrana biti oružje, 
a roboti 
ratovati 


Budućnost 
u kojoj će hrana biti oružje, 
a roboti 
ratovati 


1410
UDIO

Oni koji se protive globalizaciji i obilaze svijet kako bi prosvjedovali protiv toga snažnog i sveobuhvatnog procesa, s odobravanjem će pozdraviti izvješće moćne švicarske banke Credit Suisse jer je u njemu razrađen scenarij koji tvrdi da će se u budućnost trendovi obrnuti. Svijet će krenuti prema deglobalizaciji.

Ta je banka, na temelju nekih procesa koji su već vidljivi, razradila teoriju o tome kako bi mogao izgledati svijet budućnosti. Navode kako je globalizacija bila i još uvijek jest vrlo moćna snaga koja mijenja čitava društva i način na koji funkcioniraju gospodarstva diljem svijeta. No također naglašavaju da je u posljednjih nekoliko godina taj proces krenuo u nekim čudnim, opskurnim putevima na kojima se pojavljuju brojne čudne prepreke te da je sama globalizacija izgubila jasnoću, možda i svoj temeljni cilj. Analizirani su procesi koji se već sada događaju i na temelju njih određeni su oni koji bi u budućnosti mogli temeljito promijeniti svijet.

Bogate zemlje imale bi robotske vojske pa ratovima više ne bi bilo većih prepreka. Tim vojskama, dronovima, raketnim sustavima i dugim sofisticiranim oružjem upravljali bi ljudi koji su na tisuće kilometara udaljeni. Bogati bi imali i više hrane koja bi bila jeftinija i dostupnija, ali samo njima. Posljedica toga bi bio radikalan rast broja pretilih. U neku ruku to je već sada vidljivo, pogotovo na primjerima Sjedinjenih Država i Velike Britanije, zemalja koje žive u svojevrsnoj izolaciji iako su dio globalnog svijeta. A iz primjera Rusije i Kine, zemalja koje su nedavno donije odluku o tome da žele biti potpuno samodostatne što se hrane tiče, dade se naslutiti da tim putem mogle krenuti i brojne druge zemlje. Tako bi poljoprivreda i proizvodnja hrane mogli postati prvorazredno političko pitanje zato što globalnog tržišta namirnicama zapravo i neće biti. Mnogi će reći da to i nije tako loše jer se namirnice više neće prevoziti s jednog na drugi kraj svijeta pa će se smanjiti potreba za transportom, što nosi i manje emisije stakleničkih plinova. No tu će nastradati siromašne zemlje, one koje već trpe najgore posljedice globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena jer neće moći proizvoditi ni minimum neophodne hrane, što bi moglo dovesti do velikih socijalnih nemira.

Siromašni će, stoji u izvješću, imati potrebu krenuti prema bogatim zemljama, ali one ih neće prihvaćati, a one koji ipak uspiju izolirat će iz svoga društva. Taj vrli novi svijet bit će svijet u kojem će se ponovno podizati barijere. Zemlje zatvorene u sebe štiti će on što imaju ili ono što ima njihova regija. Izvrstan primjer za to je ono što se prije nekoliko mjeseci dogodilo na summitu zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). Te zemlje u usponu osnovale su svoju banku koja će biti pandan Svjetskoj banci i MMF-u, a koja će djelovati regionalno. Sve ovo zvuči zastrašujuće, ali i filmski zabavno, a autori izvješća tješe da je ovaj scenarij – još uvijek vrlo daleko!

preuzeto sa vecernji.hr