Nakon desetogodišnje ere jeftinog novca omogućenog nultim referentnim kamatama središnjih banaka diljem svijeta, ručnu kočnicu prva je podigla Janet Yellen, guvernerka Federal Reserves, podigavši stopu u rasponu od 0,25 do 0,5 posto.
Veće kamate znače skuplje zaduživanje u cijelom svijetu i ova odluka koja stiže iz Washingtona odrazit će se negativno na Hrvatsku. Možemo pretpostaviti da će u nepromijenjenim prilikama trošak zaduženja za Hrvatsku rasti najmanje 0,25 do 0,5 posto, što je vrlo optimistična procjena s obzirom da rizik zemlje nije spušten, već dapače raste i da je Hrvatska često bila klijent američkih kupaca duga.
Novac za božićnice, regres…
Hrvatska pod hitno mora krenuti u reforme ako želi izbjeći probleme s otplatom duga jer potez FED-a može rashode za kamate dići i za milijardu kuna. Ako iduće godine ne uvjerimo kreditore da smo sposobni otplaćivati dug, možemo upasti u velike probleme i biti prisiljeni plaćati kamatu i veću od pet posto već u 2016., a to znači da ćemo na kamate morati potrošiti novac kojim se može isplatiti božićnica, regres i naknada za prijevoz svim zaposlenicima državnog sektora.
Posljednje dvije godine, koje je obilježila nulta kamata i na američkom i na europskom tržištu, Hrvatska je plaćala osjetno niže iznose kamata na dug pa je iz proračuna za tu namjenu isplaćeno oko 10 milijardi kuna 2015. Samo u 2016. Hrvatska mora refinancirati 58 milijardi kuna, pokazuju podaci iz Banskih dvora. Veći dio tog iznosa odnosi se na kratkoročni dug – popularne trezorske zapise i kredite na manje od godinu dana koji se redovito refinanciraju, ali tu je i otplata oko 15 milijardi kuna dugoročnih dugova te zaduživanje da bi se pokrio deficit proračuna koji bi po planu morao iznositi oko 12 milijardi kuna.
– Ova je odluka očekivana, kao što se očekuje i korekcija euribora, ali predviđam tek vrlo oprezne i manje korekcije na tržištima. Ne ide nam u prilog odluka FED-a jer će se istopiti pozitivni efekti refinanciranja po povoljnim uvjetima, ali ništa se neće događati preko noći jer to ne odgovara nikome, a posebno ne Europi – kaže za Večernji list aktualni potpredsjednik tehničke vlade Branko Grčić. I dok Grčić ne očekuje veće potrese, HDZ-ov Tomislav Ćorić poprilično je zabrinut zbog utjecaja FED-ove odluke na Hrvatsku.
– Ovo je kraj politike jeftinog novca nakon dugog niza godina, a slično se može očekivati i u Europi krajem 2016. Rast referentnih kamatnih stopa na stranim tržištima značit će porast cijene zaduživanja za Hrvatsku ako se okolnosti ne promijene. Zbog toga je u kratkom razdoblju potrebno napraviti zaokret u javnim financijama da ne bismo morali veliki deficit refinancirati kroz visoke kamate – kaže Ćorić.
Sinn: Neka kamate digne i EU
Večernji list konstantno je upozoravao da je 2016. zadnja godina jeftinog zaduživanja i da je to posljednja šansa da Hrvatska napravi iskorak kojim će si omogućiti lakšu otplatu dugova u godinama kada kamate osjetno porastu. Godina pred nama lagodna je u smislu obveza za otplatu dugova, ali u 2017. na naplatu dolazi više od 30 milijardi kuna dugoročnih obveza. Sve pokazuje da je pet do dvanaest te da se troškovi države i deficit proračuna moraju znatno srezati prije nego što se kamate podignu i na europskom tržištu.
Hrvatskoj ne ide u prilog ni reakcija uglednog ekonomista Hansa Wenera Sinna iz njemačkog Ifo instituta koji je pozdravio potez FED-a i pozvao Europsku središnju banku da učini isto. Sinn je višekratno kritizirao guvernera ECB-a Marija Draghija zbog labave monetarne politike jer smatra da kupovanje obveznica i plasiranje novca na tržište, odnosno poticanje domaće potrošnje neće izvući Europsku uniju iz krize. Pritisak je to na ECB iz Njemačke – najjače ekonomije u EU koja često ima i presudnu riječ pri donošenju odluka u Bruxellesu.
preuzeto sa vecernji.hr
