RIJEKA – U Jadranu su u prelovu sve ključne vrste – srdela, inćun, oslić, list, škamp i tako dalje, potvrđuje ravnatelj Oceanografskog instituta u Splitu Nedo Vrgoč podatak da je u Mediteranu ugroženo 93 posto ribljih stokova, o kojima izravno ovisi više od 300 tisuća radnih mjesta.
Te je podatke prije godinu dana iznio povjerenik Europske komisije za ribarstvo Carmenu Vella, o čemu je iz Bruxellesa izvještavao Novi list, a potvrđeni su na ministarskoj konferenciji održanoj na Malti, gdje su ministri mediteranskih zemalja, pa tako i hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, potpisali deklaraciju pod nazivom Malta MedFishForever, preuzimajući niz obaveza koje bi trebale rezultirati održivim gospodarenjem ribljim fondom Mediterana.
– Ni Jadransko more nije izuzetak u odnosu na Mediteran, kaže Vrgoč, ističući kako je, u pravilu, stanje najgore upravo kod onih vrsta koje su gospodarski najvažnije.
– Doduše situacija nije ista u svim dijelovima Jadrana, a stanje je znatno nepovoljnije u otvorenom Jadranu i uz talijansku obalu nego u hrvatskom teritorijalnom moru, kaže ravnatelj Oceanografskog instituta.
Stanje u hrvatskim teritorijanim vodama nešto je povoljnije zbog niza faktora, od ipak nešto manjeg ribolovnog napora, do ograničenja izlova, bilo vremenskih(lovostaja), bilo djelomičnih ili potpunih zabrana, poput zabrana koćarenja ili korištenja plivarica u unutarnjim kanalima, no ni te mjere, prema Vrgoču, nisu dovoljne, posebno ako se gleda Jadransko more kao cjelina.
– Imajući u vidu sadašnje stanje resursa u Jadranu, očito je da dosadašnje mjere regulacije ribolova nisu dale zadovoljavajuće rezultate, te je potrebno uvoditi dodatne mjere. I kod mjera regulacije ribolova postoji velika razlika između istočne i zapadne obale ribolova. Uz istočnu obalu su se jako efikasnima pokazale mjere prostorno vremenske zabrane ribolova, dominantno u slučaju koćarskog ribolova i priobalnog ribolova, ali i ribolova male plave ribe u zadnje vrijeme. Ove mjere su bazirane na zaštiti ključnih područja za obnavljanje resursa, a to su rastilišta i mrijestilišta.
Najveći dio hrvatskog teritorijalnog mora je pod izrazito strogim režimom prostorno-vremenske regulacije i toj činjenici, uz manji ribolovni napor, možemo zahvaliti da je stanje u teritorijalnom moru bolje nego u ostatku Jadrana. Izrazito važna i djelotvorna mjera regulacije ribolova je i lovostaj, koji se kod nas uglavnom primjenjuje za sitnu plavu ribu, kao i propisivanje minimalnih lovnih veličina organizama, kaže Vrgoč.
Što se tiče propisivanja kvota, nedavno predloženima od Europske komisije za izlov sitne plave ribe u Jadranskom moru, kojima bi se višestruko smanjile sadašnje količine ulova, on smatra kako taj sustav ne bi bio učinkovit.
– Jedna od najčešćih i izrazito djelotvornih mjera regulacije ribolova je sustav definiranja kvota ulova za pojedine vrste. Međutim, taj tip regulacije ribolova je jako teško primijeniti u našim mediteranskim uvjetima gdje se u lovinama istovremeno nalazi veliki broj vrsta i nemoguće je gospodariti kvotama koje se propisuju za pojedinačne vrste, kaže Vrgoč.
IZVOR: seebiz.eu
