U izvješću Centra za sigurnost hrane ne navodi se tijekom koje su tri godine provedene analize i inspekcije, no analiziran je ukupno 15.281 uzorak hrane, svake godine je obrađeno nešto više od 5.000 uzoraka.
Najviše je analizirano gotovih i polugotovih jela, a zatim kolača, žitarica, pekarskih proizvoda i tjestenine. Na meti inspekcije također su se našli i meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, bezalkoholna pića, pivo i led.
Uzorci hrane analizirani su na mikrobiološke parametre u skladu s Uredbom i Vodičem o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a rezultati su obrađeni i prikazani zbirno, stoji u izvješću Hrvatske agencije za hranu.
Kako piše dnevnik.hr., izvješće je pokazalo da postoji prisustvo povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija u većini kategorija hrane. Slijede enterobakterije, zatim plijesni i kvasci, a u manjem broju kategorija hrane utvrđena je kontaminacija bakterijama.
Takav povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija u većini slučajeva znači da se radi o starijoj hrani s lošijom mikrobiološkom kakvoćom.
Sigurnost hrane – imperativ pri stavljanju proizvoda na tržište
U prehrambenoj industriji proizvodnja hrane je regulirana propisima čije kriterije hrana mora zadovoljiti u trenutku proizvodnje i u trenutku stavljanja na tržište tijekom njezinog deklariranog roka trajanja.
Pravila Europske unije o higijeni hrane jedinstvena su u svim zemljama članicama. Primarnu odgovornost za sigurnost hrane nose subjekti u poslovanju s hranom. To znači da su, prema zakonskim odredbama, subjekti dužni upostaviti sustav samokontrole svoje proizvonje kako bi hrana koju proizvode zadovoljavala kriterije sigurnosti hrane, piše dnevnik.hr.
