Prije nekoliko dana ornitološko društvo ‘Brkata sjenica‘ iz Metkovića izvijestilo je o pravom pomoru periski na ušću Neretve. Nekoliko tjedana ranije, pak, u Parku prirode Telašćica uginula je i posljednja periska. U svibnju 2019. godine zadarska udruga ‘20.000 milja‘ evidentirala je pomor periski i oko dubrovačkih Elafita.
Plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj. Štoviše nalazi se u IUCN Crvenom popisu te je zbog masovne smrtnosti u Mediteranu odnedavno dobila status ‘kritično ugrožena vrsta’.
– Prema podacima naših terenskih pregleda te podacima iz medija, masovna smrtnost u ovom je trenutku zahvatila područje od Elafitskog otočja do otoka Premude i Silbe, ali i cjelokupnu obalu od Dubrovnika do Zadra. Sukladno vremenskom slijedu pojave masovne smrtnosti na pojedinim lokacijama možemo pretpostaviti kako su morske struje potpomogle njezino širenje, rekao je doc. dr. Ivan Župan, jedan od znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru koji se bave pomorom periska za Jutarnji list.
– Očekujemo kako i u Jadranskom moru možemo očekivati iste razine smrtnosti u zahvaćenim populacijama, a prema rezultatima naših terenskih pregleda te informacijama iz medija, nažalost, može se reći da živih jedinki plemenite periske više nema s južne strane poluotoka Pelješca, Lastovskog otočja, Visa, Žirja, PP Telašćica na Dugom otoku te zasigurno i na mnogim drugim lokacijama. Istraživanja su pokazala da temperature mora niže od 13 Celzijevih stupnjeva usporavaju širenje bolesti. Nažalost, ove godine smo imali relativno toplu jesen popraćenu visokim temperaturama mora. Ipak očekujemo da će pad temperatura mora u predstojećim mjesecima te velika razvedenost hrvatske obale usporiti širenje bolesti – naglasio je Župan.
– Planiraju se i poduzimaju različite aktivnosti čiji je glavni cilj spriječiti nestanak vrste. Aktivnosti su usmjerene na pronalazak preživjelih jedinki u zahvaćenim populacijama, kao i pronalazak populacija koje se nalaze u specifičnim ekološkim uvjetima – obično zatvorenim zaljevima – a koje su zbog tih specifičnih ekoloških uvjeta izbjegle pojavu masovne smrtnosti. Nadalje, međunarodni timovi znanstvenika provode istraživanja usmjerena na uzgoj jedinki u recirkulacijskim sustavima na kopnu, kao i prebacivanje zdravih jedinki iz područja u kojima se može očekivati pojava bolesti u zaštićena obalna područja – zaključio je znanstvenik Tomislav Šarić.
