Nepune tri godine nakon što je Europska komisija spriječila prodaju tvrtke “Cemex Hrvatska” njemačkom “HeidelbergCementu”, sjedište tvrtke u Kaštel Sućurcu ponovno obilaze potencijalni kupci.
Dolazak interesenata nije iznenađujući zna li se da je poslovanje “Cemexa” u Hrvatskoj ostalo u ponudi za prodaju i nakon što nije realiziran 2015. godine potpisani, a 2017. srušeni ugovor s njemačkim proizvođačem cementa. Iznenađenje pak može biti što se ovaj put radi o hrvatskoj javnosti dobro poznatoj domaćoj tvrtki “Nexe grupa” iz Našica.
Na naš upit o mogućoj kupoprodaji, temeljen na neslužbenoj, ali pouzdanoj informaciji da su predstavnici “Nexe grupe” ovih dana bili u Kaštelima radi “dubinskog snimanja poslovanja”, iz Uprave u Našicama dobili smo odgovor sažet u jednoj rečenici: “U ovom trenutku nismo u mogućnosti komentirati ove informacije”.
DVA PREDUVJETA
Mi smo zapravo tražili odgovor na dva konkretna pitanja, s tim da od prvog ovisi realizacija eventualne kupoprodaje i potpisivanja predugovora, a odnosi se na odobrenje nadležne regulatorne agencije s obzirom na odredbe koje se odnose na zaštitu tržišnog natjecanja i koncentraciju tržišta vezanih za monopol.
Upravo stoga, kao što je spomenuto u uvodu, što je Europska komisija svoju odluku o sprječavanju prodaje “Cemexa Hrvatska” “HeidelbergCementu” obrazložila strahom da bi predloženo preuzimanje moglo smanjiti tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu sivog cementa. “HeidelbergCement” je, poznato je, imao puno manji udio na hrvatskom tržištu u odnosu na “Nexe grupu”. Prema tome, mogućnost “spoticanja” o zaštitu tržišnog natjecanja uopće nije zanemariva.
Drugo pitanje važno je za budućnost cementne industrije u Kaštelima i Solinu ako “Nexe grupa” ipak realizira kupnju. Zanimalo nas je, dakle, koji su joj konkretni poslovni planovi s “Cemexom Hrvatska” s naglaskom na zadržavanje konkurentnosti “Cemexa Hrvatska” na tržištu, imajući u vidu činjenicu da prostornim planovima Grada Kaštela na području zaštićenog obalnog pojasa (u kojemu su i cementare) nije dopuštena uporaba Rdf-a (goriva iz otpada).
Potonje treba imati na umu i kad je riječ o kupoprodajnoj cijeni “Cemexova” poslovanja u Hrvatskoj, koje, valja podsjetiti, obuhvaća tri tvornice cementa u Hrvatskoj, sedam tvornica betona, dva rudnika agregata, kao i mrežu pomorskih i kopnenih terminala u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Godine 2015. sve skupa je bilo prodano za 230,9 milijuna eura, no zbog činjenice da je ta imovina već pet godina na prodaji, a još više spomenute izričite zabrane uporabe goriva iz otpada, koja je u međuvremenu uslijedila, cijena je vjerojatno pala.
Unatoč tomu, pritisnuta dugovima koji su 2015. iznosili 1,9 milijardi dolara, da bi se 2018. već radilo o 3,5 milijardi dolara, središnjica “Cemexa” u Meksiku od prodaje ne odustaje. Istina jest da vrijednost poslovanja u Hrvatskoj nema bitnog utjecaja na tako veliki dug, no u prodaji su još neki dijelovi “Cemexa” koji su, za razliku od prodaje poslovanja u Hrvatskoj, na području Europe i realizirani. Realno je pretpostaviti da je “Nexe grupa” u navedeno upućena i da se za kupnju “Cemexa Hrvatska” zanima vođena vlastitim interesima.
“Nexe grupa” se inače u žiži hrvatske javnosti našla dva puta, i to u ne baš povoljnom svjetlu. Prvi put 1993., kad je provođena pretvorba poduzeća Tvornice cementa “Našice” i dva desetljeća kasnije, kad je pokrenuta predstečajna nagodba “Nexe grupe” (2013.), koja je sklopljena u lipnju 2016. godine.
REPOVI IZ PROŠLOSTI
Sadašnji vlasnik “Nexe grupe” Ivan Ergović sa svojom obitelji raspolaže sa 67,2 posto dionica, u trenutku pretvorbe bio je glavni direktor Tvornice cementa “Našice”, no pretvorba je bila zanimljiva zbog dovođenja u vezu Stipe Mesića, bivšeg predsjednika Hrvatske u dva mandata, u tom trenutku predsjednika Sabora.
Mesićeva kćerka nalazila se, naime, među onima koji su pokazali interes za kupnju dionica, no zbog afere koja je izbila povukla se i odustala od kupnje. Pretvorba i privatizacija 1993. godine u medijima i političkim sukobljavanjima često su nazivane ratnim profiterstvom.
Iz “Našicecementa”, kako se od 1995. naziva Tvornica cementa “Našice”, razvila se “Nexe grupa”, koja dvadeset godina kasnije dospijeva pod lupu javnosti, ali zbog predstečajne nagodbe. Tijekom predstečajne nagodbe, vođene na Trgovačkom sudu u Osijeku, utvrđene tražbine iznosile su gotovo tri milijarde kuna (2.895.870.144 kune), pri tome su tijela javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu imala tražbinu od 91,1 milijun kuna, financijske institucije (među kojima HBOR i Hrvatska poštanska banka) 1,2 milijarde kuna, a ostali vjerovnici 1,5 milijardi kuna. Svi vjerovnici, na čelu s državom koja je bila posebno široke ruke prema dužniku, otpisali su dio svojih tražbina, a neki su ih više nego prepolovili.
izvor: slobodnadalmacija.hr
