U Kaštelanskom polju, stoljećima razdijeljenom između splitske i trogirske komune s granicom kod „Stupa pod Ostrogom“, nicale su kule i palače istaknutih splitskih i trogirskih rodova s prvenstvenom zadaćom zaštite tamošnjih seljaka od provala Osmanlija. Iako je sijelo roda Tartaglia (izvorno Jakovlić) Split, u 17. st. stekli su značajne posjede i u trogirskom distriktu – zahvaljujući ženidbi Ludovika Tartaglie s Magdalenom Cigolini iz Trogira, nasljednicom dijela imanja obitelji Andreis.
Tada je na području današnjeg Lukšića, između kaštela Vitturi i Rosani, izgrađeno zdanje obitelji Tartaglia, a kao takvo je naznačeno i na jednoj karti iz 1745. godine. Sredinom 19. stoljeća kaštel Tartaglia je bio u vlasništvu obitelji Ambrozini, a početkom 20. st. otkupio ga je dr. Henrik Šoulavy, austro-ugarski vojni liječnik podrijetlom iz Sušica u Češkoj. Šoulavy je u njemu 1909. otvorio prvi kaštelanski turistički pansion s uređenom plažom za kupače nazvavši ga „Klimatska štacija“. Stoga se taj događaj smatra početkom organizirane turističke djelatnosti u Kaštelima.
Međutim, dok su Tartaglie gradile budući prvi pansion Kaštelanske rivijere, Kaštela su još uvijek bila na nemirnoj granici s Osmanlijskim Carstvom. Tako su Ludovik, njegova braća i sinovi (Jakov, Petar, Nikola i Ivan) redom bili protuturski ratnici, a Kačić u stihovima svoje „pisme od kaštelanskih vitezova“, opisujući okršaje s Osmanlijama umjesto nadimačkog prezimena Tartaglia (tal. mucavac), koristi stari pohrvaćeni oblik „Tartaljić“:
Navedeni stihovi navjerojatnije se odnose na Petra Tartagliu koji je tijekom Kandijskog rata branio Split, a za Morejskog rata kao sopraintendente „trogirskih i splitskih Morlaka“ sudjelovao u obrani Klisa, boju za Zadvarje, provaljivao do zakozjačkih Blaca i 1686. osvojio selo Konjsko u kojem je imenovan guvernerom. Kaže se da je pritom Mamut agi – turskom dizdaru s Konjskog, sabljom odsjekao glavu, a od njegove je lubanje zatim izrađena čaša iz koje se pilo na obiteljskim svečanostima „Tartaljića“.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
