Početna Kaštela Ne napadaju vrane samo u Zagrebu, iz kaštelanske gradske uprave stanovnicima poručili...

Ne napadaju vrane samo u Zagrebu, iz kaštelanske gradske uprave stanovnicima poručili da ne izlaze iz kuće bez kišobrana! Najopasnije će biti idućih 15 dana, ornitolog Piasevoli objašnjava i zašto

256
UDIO
Božidar Vukičević/Cropix

Kaštelani oprez, čuvajte glave, ratoborne vrane objavile su rat ljudima, i ako se taj dan dignu na lijevu nogu aterirat će vam kljunom, možda čak i kandžama direktno na glavu.

Ne zezamo se uopće, u parku iznad marine u Kaštel Gomilici već su imali nekoliko diverzija na prolaznike. A u jednoj od njihovih ratnih operacija oči u oči, odnosno kljucaj u glavu doživjela je jedna ranojutarnja prolaznica. Bila je to žena srednjih godina, po zanimanju medicinska sestra koja je odmah ustvrdila kako je u incidentu zadobila tek laganiju ogrebotinu.

Ali da ne bi nekom drugom bilo teže, iz Grada Kaštela poručuju da tijekom sljedećih desetak dana građani koji tim pravcem budu prolazili nose kišobran. Ili neko drugo pomagalo kojim će se zaštititi u slučaju napada ptičje eskadrile. Nema straha, nitko im se neće rugati da kao Bračani nose lumbrelu i po zvizdanu, jer će za to ovoga puta imati opravdani razlog. A iako se tijekom napada ne očekuju paranoične scene nalik onima iz Hitchcockovih Ptica, kišobran, štap pa i onaj od metle, grana, šešir, sve to može dobro doći.

UPOZORAVAJUĆE KLJUCANJE

– U posljednjih nekoliko dana zaprimili smo više uznemirenih poziva naših građana koji su doživjeli neugodno iskustvo s vranama iz parka. Primjećujemo da se ti incidenti najčešće događaju tijekom jutra i u predvečerje. Najgore je prošla prolaznica koju je jedna od vrana, nakon skupnog niskog preleta kljucnula. Ostali su se tužili na prelete, graktanje, agresivna približavanja. Odmah smo se obratili za pomoć i zatražili savjete stručnjaka iz Sokolarskog centra. Slučajeve smo prijavili i policiji, javili smo se i Veterinarskoj inspekciji, nažalost, nitko nam ne može pomoći u problemu. Vrane su inače i zaštićena vrsta. Zato ljudima sugeriramo da sljedećih dana nose kišobran ili nešto čime će se obraniti od potencijalnog napada – navode nam iz Grada Kaštela.

Što vrane tjera na ovakva ponašanja? U gradu misle kako im se agresivnost pojačala zbog ptića koji su upravo izišli iz gnijezda. A koliko su se informirali, očekuju da će kroz 10 do maksimalno 15 dana mladost odletjeti svojim putem. I samim tim građani će opet moći ići u šetnju bez straha. U pravu su u potpunosti, agresivnosti ovih ptica kumovala je roditeljska ljubav, pažnja kojom su zaokružili svoj podmladak. Potvrđuje nam to i ornitolog Gvido Piasevoli, stručni voditelj Javne ustanove “More i krš”, navodeći kako je ovo razdoblje u kojem vrane znaju pokazati svoju priličnu uznemirenost naspram ljudi.

– Nije to ništa senzacionalno i neočekivano. U razdoblju smo u kojem su mlade vrane opernatile, još su u gnijezdima, taman počinju letjeti. Uče. I još im to slabo ide, pa često padaju na tlo. A roditelji kao i svaki roditelji su uvijek oko njih, i dobro paze da im s netko ne približi i ugrozi im život. I u tim trenucima oni pokazuju ajmo reći neku vrstu agresivnosti. Nije to ništa strašno, ali ipak ljude prepadnu preleti, buka, graktanje. Zna se dogoditi i koji upozoravajući kljucaj. U principu tu pomoći nema, treba se strpjeti još ovih desetak dana dok se mali osposobe za svoj sigurni let. Nakon toga će se vrane vratiti u svoj stari model ponašanja i mirni prirodni suživot s ljudima – veli Piasevoli.

BRZO UČE

Vrane su inače izrazito prilagodljive ptice, na sve se brzo nauče, sve brzo skuže, i to im i daje mogućnost sigurnog, ugodnog boravka u blizini čovjeka. Iz njegove blizine uzimaju sve što im treba, prvenstveno otpatke koje bacamo. Za njih su kontejneri stalno otvoreni dućan. Zato su i došle u naše susjedstvo, a s obzirom da nemaju prirodnog neprijatelja, broj im se povećava. No ima i ptičjih vrsta kojima se broj u našoj blizini prilično reducirao.

S brojnih splitskih krovova i ravnih terasa ovog se proljeća i ljeta ne čuje divljačko, histerično arlaukanje i kričanje galebova klaukavaca. Lani u ovo vrijeme žitelji brojnih splitskih četvrti nisu mogli spavati uz otvorene prozore zbog nesnosnih krikova koje su puštali. Počeli bi divljati oko zore, i glasali bi se do jutarnjih šest, sedam sati. Onda bi lagano utihnuli do sedam, osam navečer, ure oko koje bi nanovo krenuli u decibelni napad. Splićani su ludili, takav zov divljine kakvog smo lani u ovo vrijeme doživljavali nisu nikada do tada zamijetili. Ali gle čuda, ove ih godine ili nema, a u ponekim kvartovima u puno manjem broju. Što se dogodilo pitamo ornitologa Piasevolia?

– Istina je, ove godine ni ja ne čujem njihovo glasanje. A i oni upravo sada imaju mlade. Ove im se sezone pojavnost iznimno reducirala u odnosu na lani. To bi se moglo dovesti u svezu sa smanjenjem izvora hrane. Možda je to zbog drugačijeg tretiranja Karepovca, ili imaju manju samoposlugu po kontejnerima. Ali manje ih je evidentno, a na nekim gradskim lokalitetima ih čak i nema u odnosu na isto vrijeme lanjske godine. I oni su kao i vrane jako prilagodljivi, od ljudi uzimaju što im je potrebno. Vjerojatno su otišli prema nekom drugom izvoru prehrane. Ako nemaju ovdje dovoljno, samo idu dalje. Priroda ima svoje fluktuacije – veli ornitolog Piasevoli.

izvor: slobodnadalmacija.hr