Početna Hrvatska Svako treći Hrvat dobit će karcinom!!!!!!!

Svako treći Hrvat dobit će karcinom!!!!!!!

54
UDIO
Šef splitske Onkologije upozorava: ‘Svaki treći Hrvat će dobiti karcinom‘, deprimira i kako je usprkos tome odaziv na preventivne preglede sramotno nizak

Prije pola stoljeća oformljena je Klinika za onkologiju KBC Split. Puno su toga prošli u pedeset godina, uspjeli su doći u sam vrh, postali dijelom najboljih, ulagali u ljude, educirali se, istraživali.

Županijska liga za borbu protiv raka – Split usko surađuje sa ekipom onkološkog tima, svjesni kako je danas ritam življenja ubrzan, da je teško pronaći vremena za sebe i za zdrav život. No, bolesti, a pogotovo zloćudne, ne miruju i sve više nas podsjećaju da je ispravan put samo jedan, a to je put zdravlja.

 

Pogledajte ovdje kako da si pomognete :

Prevencijom izbjegnite karcinom

 

Povodom velikog jubileja razgovarali su sa prof. dr. sc. Eduardom Vrdoljakom, predstojnikom klinike za Onkologiju i radioterapiju KBC-a Split.

image

prof. dr.sc. Eduard Vrdoljak.

 Vladimir Dugandzic/Cropix

Zanimalo ih je kako Klinika danas funkcionira, koliko prati svjetske trendove, svjetske klinike poput američkih. Interesiralo ih je i koliko je vodeći čovjek klinike zadovoljan s njezinim radom, prostornim i kadrovskim kapacitetima, opremom i lijekovima.

– Dopustite mi da se na trenutak vratim u 1972. godinu, kad se klinika osnovala, budući da sad radimo rekapitulaciju tih proteklih 50 godina. Klinika za Onkologiju osnovana je u Splitu samo godinu dana nakon što je u SAD-u počela organizirana borba protiv raka, u vrijeme kad je predsjednik Richard Nixon proglasio rat protiv raka i organizirao nacionalne centre protiv te zloćudne bolesti diljem SAD-a.

image

 Vladimir Dugandzic/Cropix

Bili smo nevjerojatno progresivni, jer ako smo mi godinu dana nakon predsjednika Nixona i američke organizacije onkologije u Splitu organizirali Centar za Onkologiju, prvu takvu instituciju u Hrvatskoj i krenuli istim putem organizirane borbe protiv raka, u tome mora biti nečeg vrhunskog. Ono što se dogodilo s Onkologijom u proteklih pola stoljeća jest veliki napredak, a mi smo uvijek stremili i trudili se da uhvatimo priključak s naprednim sustavima onkološke skrbi i u tome smo u dobrom dijelu uspijevali.

Jesam li zadovoljan, jesam! Jesam li nezadovoljan, jesam! Pa kako sad to? Pa zato što je iznimno frustrirajuće znati, a to ne moći primijeniti. Naime, svijet kroz današnji nevjerojatan napredak, postaje sve manje pošten jer je vrlo čest slučaj da sve te moderne tehnologije i lijekovi nisu nužno dostupni svima potrebnima. Generalno rečeno, svijet je sve manje altruističan budući da novi znanstvene i kliničke mogućnosti i pristupi ostaju u rukama manjine.

Mi, s druge strane, uspijevamo uhvatiti korak i ponosan sam na rezultate naše klinike, ali, da može bolje, može – ustvrdio je dr. Vrdoljak.

image

 Vladimir Dugandzic/Cropix

Ima li on kao liječnik dovoljno vremena u radnom danu posvetiti se pacijentu, je li možda uz sve lijekove i tehnologiju personalizirana medicina ono što nam nedostaje, zanimalo je sve.

– Nažalost, opterećeni smo iznimno velikim brojkama oboljelih. Primjerice samo danas imam 24 upisana bolesnika, a nekoliko će ih još doći dodatno, dakle zaokružimo sve na 30-ak osoba. Kad to podijelite sa radnim vremenom, onda ćete vidjeti da ta interakcija i nije osobito dobra. S druge strane, mi onkolozi, htjeli to ili ne, moramo stvoriti neku vrstu barijere i štita, kako nam svi naši bolesnici ne bi “preduboko ušli u nas”, budući da još uvijek, nažalost, gubimo značajan dio njih, a sa svakim našim bolesnikom koji ode, odlazi i dio nas…

S modernom medicinom i velikim brojevima bolesnika, te s materijalizmom u medicini i mi kao doktori, sve smo manje posvećeni bolesniku, ali dajemo sve od sebe da to tako ne bude – kaže prvi splitski onkolog.

Ustvrdio je i kako osim što hrvatsko društvo stari, treba istaknuti da se ne pridržavamo nekih osobitih regula, pretiliji smo nego što bi trebali biti, još uvijek pušimo previše, a zbog toga Hrvatska, što se incidencije ili učestalosti raka tiče, spada u europsku sredinu.

IZVOR: Slobodnadalmacija.hr