Početna Hrvatska Borba protiv melanoma. Mlađima od 18 godina u Hrvatskoj će biti zabranjen...

Borba protiv melanoma. Mlađima od 18 godina u Hrvatskoj će biti zabranjen posjet solariju

323
UDIO
Foto Marko Lukunic/PIXSELL

Zakonska zabrana solarija za mlađe od 18 godina jedna je od mjera iz nacrta novog Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma 2023.-2026. koju je Ministarstvo zdravstva uputilo u javnu raspravu.

Hrvatska time postaje predvodnica u Europi u uvođenju probira na ovu vrstu raka, a cilj mu je otkriti ga u čim ranijoj fazi, kad su šanse za izlječenje bitno veće.

Što se solarija tiče, u ovoj ćemo se zabrani pridružiti velikoj većini zemalja EU-a koje su maloljetnicima, zbog visokog rizika za nastanak raka kože, odavno zabranile pristup solariju.

 

Stopa smrtnosti

Iako Hrvatska nije u europskom vrhu po učestalosti ovog malignog raka kože, brojke govore da u smrtnosti od melanoma jesmo pri europskom vrhu.

Činjenica je, također, da broj oboljelih iz godine u godinu raste, i to za više od sedam posto, što je brže od europske stope rasta.

Stopa smrtnosti od melanoma u 2020. godini bila nam je među najvišima u EU-u, i to oko 7,7 posto za muškarce i 3,8 posto za žene, dok je europska prosječna stopa smrtnosti 4,6 za muškarce i 2,6 posto za žene.

Istodobno, godišnje se otkrije više od 900 slučajeva melanoma, a njih 40 posto tek kad je bolest uznapredovala i razvile su se metastaze.

Nacionalni program provodit će se stoga ciljano, pregledima visokorizične populacije koja uključuje dobnu skupinu od 50 do 75 godina te osobe svih dobi s više od 100 madeža, svijetlih očiju i kože sklone nastanku sunčanih opeklina.

U rizičnim skupinama koje će se pozivati na pregled bit će i osobe s atipičnim madežima, one koje su već imale melanom ili drugi zloćudni tumor kože, imunosuprimirani bolesnici i radnici na otvorenom, koji su izloženi dugogodišnjem UV zračenju.

U probir će se uključiti i djeca kod koje je potrebno dermatološko praćenje, a to su ona s više od 100 madeža, ona koja imaju izrazito velike ili klinički atipične madeže, odnosno pojavu melanoma u obitelji ili vrlo svijetlu put i svijetlu kosu.

Na dermatološki pregled i dermatoskopiju slat će ih liječnik primarne zdravstvene zaštite, pedijatar, specijalist školske medicine ili medicine rada.

Ako se na dermatološkom pregledu otkrije suspektna promjena, operirat će je dermatolog ili plastični kirurg te će pacijent u slučaju pozitivnog patohistološkog nalaza ići na daljnje liječenje, a ako je nalaz negativan, ponavljat će pregled svake dvije godine.

 

Radnici na otvorenom

Kako je i bilo najavljeno, u Nacionalnom programu poziva se zdravstvene vlasti na zabranu korištenja solarija za mlađe od 18 godina, i to zato što je već jednokratno izlaganje UV zračenju u solariju povezano s 20 posto većim rizikom razvoja melanoma, najzloćudnijeg tumora kože.

Rizik je posebno naglašen u populaciji mlađoj od 35 godina, jer u toj dobi šanse od dobivanja melanoma u slučaju odlaska u solarij rastu za 75 posto. Ističe se, također, da samo jedna ozbiljna opeklina tijekom djetinjstva ili više njih tijekom života udvostručuju rizik za obolijevanje od melanoma i karcinoma kože.

Upotreba solarija, osim toga, može dovesti do razvoja melanoma oka i drugih oštećenja tog organa.

U Nacionalnom programu se ističe kako je između šest i devet posto žena oboljelih od melanoma koristilo solarij u dobi od 18 do 35 godina te kako više ljudi razvije karcinom kože zbog solarija nego karcinom pluća zbog pušenja.

U fokusu probira bit će i radnici na otvorenom jer je nedavno provedena metaanaliza utvrdila da radnici koji su profesionalno izloženi sunčevu svjetlu imaju gotovo 100 posto veći rizik od razvoja planocelularnog karcinoma kože te 43 posto veći rizik za razvoj karcinoma bazalnih stanica u usporedbi s ostalim radnicima.

Procjene govore da 75 posto od 14,5 milijuna radnika diljem Europe provodi radno vrijeme na otvorenome, ali se karcinom kože u manjem dijelu europskih zemalja priznaje kao profesionalna bolest.

Ciljevi su Nacionalnog programa smanjenje incidencije i smrtnosti, te rano otkrivanje melanoma, a u tom cilju uvest će se orijentacijska dermatoskopija u ambulante primarne zdravstvene zaštite, posebni termini za dermatološke preglede u slučaju sumnje na melanom, mobilni dermatološki timovi za otoke gdje nema dermatologa i druge metode za djelotvornije detektiranje oboljelih.

Na raspolaganju je više od 200 dermatologa u javnom i privatnom sektoru, a procjene su da će ta brojka, uz pokrenute specijalizacije, biti dovoljna za provedbu Nacionalnog programa.

izvor: novilist.hr