Organizatori su Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Matica hrvatska Zagreb, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu – Centar “Don Frane Bulić”, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek za povijest te Matica hrvatska – ogranak Kaštela.
Filip Lukas rođen je u Kaštel Starom 1871. godine. Za svećenika ga je zaredio splitski biskup Filip Frano Nakić 1895. godine. Potom je studirao povijest i zemljopis u Grazu i Beču. Od 1917. do 1949. nije obavljao svećeničku službu. Poslije je radio kao profesor. Bio je dva puta rektor i jednom dekan na današnjem Ekonomskom fakultetu.
Od 1928. do 1945. vodio je Maticu hrvatsku, i to mu je, po njegovim kritičarima, bio glavni “grijeh”, uz to što je promicao ideju hrvatske samobitnosti. Na kraju rata emigrirao je u Austriju, odakle se je iz logora u Klagenfurtu u veljači 1949. preselio u Rim, u Zavod svetog Jeronima, gdje je počeo ponovno obavljati svećeničku službu. Umro je 26. veljače 1958. u Rimu, gdje je i pokopan. Posljednja mu je želja, zapisana u oporuci, bila da se njegov “tjelesni prah prenese u Dalmaciju, gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana”.
Njegovi zemni ostaci prevezeni su iz Rima 2021. i pokopani su u novu grobnicu u Kaštel Starome, čime je ispunjena njegova posljednja želja. Iduće godine ispred crkve sv. Ivana u Kaštel Starom postavljena mu je i bista.
U četvrtak, 30. Studenog 2023. g. s početkom u 9.30 sati, u Muzeju grada Kaštela u Lukšiću svoja izlaganja će imati: Mladenko Domazet, Marko Trogrlić, Ivan Balta, Josip Dukić, Ivan Pažanin, Zlatko Begonja, Marijan Buljan, Ante Delić, Andrijana Perković Paloš, Tomislav Đonlić, Frano Bilić i Ivana Grabić.
Pokrovitelji skupa jesu Splitsko-makarska nadbiskupija, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Kaštela.