Tematika značenja imena, podrijetla i „dolaska“ Hrvata privlačila je izuzetnu pozornost od samih začetaka suvremene hrvatske historiografije, što je urodilo iznimnim brojem najrazličitijih teorija koje su nastojale razjasniti to pitanje, još od sredine 19. stoljeća pa sve do naših dana. Neke od njih su imale i osobite političke implikacije, a njihovo populariziranje/zabranjivanje je ovisilo i o tada aktualnom društveno-političkom kontekstu. Niti, po hrvatsku povijest burno, 20. stoljeće nije dalo završni odgovor na ovu enigmu. Naprotiv, suvremena važnost očuvanja identiteta u globaliziranom svijetu navedenu problematiku još uvijek čini vrlo aktualnom. Jesu li naposljetku prva desetljeća 21. stoljeća uspjela ponuditi neke nove i prihvatljivije odgovore? O svemu tome publika će imati priliku čuti nešto više u ponedjeljak (25. studenoga) u Gradskoj knjižnici Solin, u okviru izlaganja pod naslovom: „Filozofi ranog srednjeg vijeka o Hrvatima: ime, podrijetlo i (ne)doseljenje!“
Navedeno izlaganje, povodom Svjetskog dana filozofije – koji se obilježava u mjesecu studenom, održat će u Teatrinu knjižnice s početkom u 17,30 sati voditelj solinske „Male škole filozofije“ i član Hrvatskog filozofskog društva Mate Božić.
Izlagač je, kao dugogodišnji koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, ovu tematiku već imao prilike prvi put predstaviti tijekom manifestacije „Noć muzeja“ u Klisu (2019.), a potom i u okviru iste manifestacije u Klisu iduće godine te programa „Tjedna povijesti“ Udruge „Toma Arhiđakon“ na Filozofskom fakultetu u Splitu (2020.), o čemu je u historiografskom časopisu „Pleter“ bila objavljena i zapažena studija. Ovom prilikom u Solinu, uz povijesne analogije, arheološke spoznaje i etimološka tumačenja imena „Hrvat“, izložena problematika će biti nadopunjena i mitološkim aspektom legende o „dolasku“ Hrvata, čime će publici na uvid biti ponuđeno cjelovito i zaokruženo razmatranje o „origo gentis“ hrvatskoga naroda!
