Lokalno, nacionalno, globalno
PRAVI RAZLOG ZAŠTO JE SVE TOLIKO SKUPO
Premalo gospodarstvo za tako veliki državni aparat
Svi se pitaju zašto cijene lete u nebo, i njih je postalo nemoguće pratiti sa svojim budgetom. Ali odgovor je zapravo prilično logičan. Netko treba platiti 550 općina i 21 županiju, sve te agencije, drastično povećane plaće saborskih zastupnika i 6 plus 6 Vilija Beroša.
Netko treba platiti 3 milijarde eura troška korupcije. Imamo masivni državni aparat koji servisira samog sebe.
Netko treba platiti i plaću predsjednika od 6.000 eura, a i njegov ured za kojeg se ne zna čemu služi.
A evo inače nekih detalja dodatnih troškova u uredu predsjednika…
Planirana je nabava i isporuka svježe rezanog cvijeća, a to bi trebalo koštati 26.400 eura. Predviđena je i nabava kave i čaja za 6.500 eura, mlijeka i mliječnih proizvoda za 5.000 eura, svježeg mesa od peradi za 4.000 eura, smrznutih proizvoda za 8.000 eura, nabava mesa i mesnih prerađevina za 23.000 eura, raznih prehrambenih proizvoda za 22.000 eura, svježeg voća i povrća za 24.000 eura, te nabava svježe ribe za 15.000 eura i kruha i pekarskih proizvoda za 6.500 eura. Goste na Pantovčaku dočekat će i nove zastave, koje će prema planu nabave, koštati 3.200 eura. Tu su i soboslikarski radovi za koje se planira potrošiti 26.000 eura, ali i oni stolarski radovi za 22.000 eura. Sanacijski radovi u Uredu predsjednika ove će godine stajati 26.000 eura, a tu su i banketne stolice za 13.000 eura. Za fotografsku opremu Milanovićev tim planira potrošiti 6.400 eura, a za sistematske preglede 4.000 eura.
Profesionalni uhljebi
Tko će platiti sve to? Jer cijene su enormne, a čini se da sve manje i manje radnika puni taj proračun. Koliko je samo onih koji rade u nekim administracijama koji se možda i sami pitaju odakle im stiže 2 tisuće eura bruto svaki mjesec, a oni isprintaju 2 dokumenta tjedno?
Biljana Borzan se čudi da imamo relativno male plaće (to se ne odnosi na nju), a cijene više nego na Zapadu. Je li razmišljala o tome odakle su plaćaju svi troškovi nje i njenih stranačkih kolega?
A kako se država može namiriti da nahrani tu ogromnu gladnu zvijer? Jedino iz poreza. A kad već ne može naplatiti porez na nekretnine zbog silnih pobuna vlasnika po 10 nekretnina, onda nabija porez na svaku stvar koja se kupi u trgovini.
U toj cijeni kruha, mlijeka i osnovnih poreza mora biti ukalkulirana cijena troška svih profesionalnih uhljeba, školarina koja je plaćena Anni Dujić od Šibenskih cesta i njezina plaća u HEP-u.
N1 televizija prenijela je nadrealan intervju u kojem je menadžer Slobodan Školnik, inače po struci inžinjer pokušao objasniti voditeljici zašto su cijene kod nas više nego u državama koje su puno jače ekonomije, poput Njemačke (a imaju jeftiniji državni aparat). Voditeljica je pritom bila pravi ignorant, ponavljajući da ona svejedno ne shvaća zašto neprestano rastu cijene.
A onda u istoj emisiji gostuje Biljana Borzan koja se iščuđava rastu cijena. Zato jer ne može priznati da ona sama spada u taj ogroman trošak državnog aparata.
“Inflacija diže cijene, a za to su krive vlade, a ne trgovci. Mi ne možemo imati njemačke plaće, jer nemamo njemačku produktivnost.
Hrvatska je ekstremno skupa država, Njemačka ima 17 županija, a mi imamo 21. Sve to netko mora platiti.
Hrvatska nije provela potrebne reforme, a zasad živi donekle na novcu iz EU fondova, kada to presahne bit će problema.
Cijene rastu zbog troškova 21 županije, 555 gradova, i nitko ne bi primijetio da se pola toga ukine. Najmanja županija ima 50.000 stanovnika.
Marža hrvatskih lanaca je već 20 godina ista, i iznosi oko 25 %, čak je i niža nego u Austriji.
Trgovci hranom imaju niske profite, a visoke profite imaju samo trgovci brandovima.
Roba je u hrvatskim trgovinama skuplja jer imamo visoke ulazne troškove i skupu glomaznu državnu administraciju.
Dok traje ova emisija 6 političara uživa u janjetini na trošak države. Sva lova koja se mazne kroz koruptivne radnje, na kraju opterećuje robu u trgovinama, jer to netko mora platiti. Svi tzv. uhljebi djeluju na cijene.
Temeljni razlog za skupoću odnosno inflaciju jest visoki trošak korupcije i visoki trošak opće neefikasnosti.
Imamo u zadnjih 10 godina 10 % manje stanovnika uz istodobni rast 10 % zaposlenih u javnom sektoru.
Deset najvećih trgovaca ostvarili su tijekom 2023. ukupno 135 milijuna eura dobiti, a banke su ostvarile 2 milijarde eura dobiti.
Je li normalno obnavljati stan oštećen u potresu osobama koje istodobno imaju milijunske račune u bankama, i još nekoliko nekretnina? Sve to onda opterećuje državni proračun koji onda opterećuje robu u trgovinama.”
Katarina Baričić