O povijesnom značaju hrvatskog šahiranog grba, ali i drugih povijesnih grbova sadržanih u kruni grba Republike Hrvatske (grbu Dalmacije, Slavonije, Dubrovačke Republike, Istre…itd.) uskoro će se održati simpozij u organizaciji najviše kulturne i znanstvene institucije hrvatskog naroda – Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Riječ je o znanstvenom skupu posvećenom hrvatskom povijesnom heraldičkom znamenju na kojem će biti riječi o nastanku, prošlosti i sadašnjosti hrvatskih zemaljskih grbova – prvenstveno šahiranom grbu Hrvatske.
Održavanje skupa je predviđeno na (još uvijek) neslužbeni Dan hrvatske zastave, točnije u četvrtak 5. lipnja 2025. godine, s početkom u 13 sati. Mjesto održavanja simpozija je dvorana Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb), dok znanstveni odbor skupa čine: akademik Stjepan Ćosić, akademik Anđelko Akrap, akademik Jakša Barbić, akademkinja Željka Čorak i akademik Kuzma Kovačić.
Kako se navodi u samom pozivu „cilj znanstvenoga skupa jest razmatranje povijesti hrvatskoga grbovlja i donošenje Deklaracije o povijesnome hrvatskom grbu“. Na simpoziju će pritom sudjelovati ukupno osam izlagača, uglavnom povjesničara i vodećih stručnjaka za područje hrvatske heraldike, predstavljajući sljedeće teme:
„Povijesne okolnosti nastanka hrvatskoga šahiranoga grba u 15. stoljeću“ – prof. dr. sc. Ivan Jurković (Filozofski fakultet u Puli)
„Šahirani grb – simbol Hrvatske kao predziđa kršćanstva“ – Mate Božić, mag. educ. hist. et phil. (Škola heraldike – Klis)
„Hrvatski povijesni grbovi u stiliziranoj kruni službenoga grba Republike Hrvatske“ – akademik Stjepan Ćosić (Institut za migracije i narodnosti – Zagreb)
„Hrvatski zemaljski grbovi na grbovnicama hrvatskog i slavonskog plemstva iz 17. i 18. stoljeća: odabrani primjeri“ – prof. dr. sc. Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko sveučilište – Zagreb)
„Hrvatski šahirani grb u političkim i idejnim koncepcijama Pavla Rittera Vitezovića (1652.–1713.)“ – prof. dr. sc. Tomislav Galović (Filozofski Fakultet u Zagrebu)
„Hrvatski grb u svjetlu hrvatsko-mađarskih političkih odnosa“ – dr. sc. Željko Holjevac (Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar – Zagreb)
„Hrvatski šahirani grb – uporaba tijekom 20. stoljeća“ – dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik (Hrvatski institut za povijest – Zagreb)
„Hrvatski grb kao sinteza kulture i identiteta“ – dr. sc. Ante Žužul (Školska knjiga – Zagreb)
Jedan od predavača na ovom znanstvenom skupu Mate Božić je ujedno kolumnist ovog portala te voditelj Škole heraldike – Klis, koja se povremeno održava od 2016. godine s ciljem da heraldička praksa i teorija, nakon desetljeća zanemarivanja i uglavnom nepovoljnih povijesnih okolnosti tijekom 20. stoljeća, ponovno zaživi u lokalnim i širim društvenim okvirima. Riječ je o edukativnom programu započetom i nastalom u suorganizaciji Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ (koja djeluje pri Odsjeku za Povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu) i Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“. Osim u Klisu i prostoru same kliške tvrđave, srodna heraldička izlaganja i radionice su u okviru ove Škole do sada organizirani i u susjednim gradovima i općinama: Splitu, Solinu, Kaštelima i Segetu.
Primjerice, u okviru kulturne manifestacije „Mjesec hrvatske knjige“ 2022., tj. programa „Tjedna povijesti u Mjesecu hrvatske knjige“ Udruge „Toma Arhiđakon“ i u suradnji s Gradskom knjižnicom Kaštela početkom studenoga 2022. u prostoru Nadbiskupske palače u Kaštel-Sućurcu održano je izlaganje: „Hrvatski grbovi – geneza, simbolika, povijest“, dok je početkom travnja ove godine realiziran i podcast u studiju „Zamisli“ Srednje škole „Braća Radić“ u Kaštel Novom. Ova suradnja je uspješno ostvarena u okviru školskog projekta „Čuvari baštine / 1100 godina Hrvatskog kraljevstva: Njih mrtvih mi smo živi spomenik“ – Centar za izvrsnost SS „Braća Radić“ Kaštel Štafilić – Nehaj.
Osim toga, o heraldičkim i drugim povijesnim temama na širem kaštelanskom području, od kraja 2019. godine moguće je više saznati putem autorske kolumne ovog portala pod naslovom Kaštelanske povijesne crtice, u okviru koje je do sada objavljeno gotovo sto osamdeset popularno-znanstvenih članaka heraldičko-historiografske tematike!
