Nedavna promocija knjige „Povijest Crkve I“ (s temom kršćanske crkve na tlu današnje Crne Gore od 1000. do 1500. godine s naglaskom na Boku kotorsku i Primorje) u drevnom dalmatinskom Kotoru prilika je za podsjetnik na zanimljivu činjenicu kako se relikvije istoimenih ranokršćanskih svetaca nalaze u crkvama na području obaju zaljeva – Kaštelanskog i Bokokotorskog. Tako se u potonjem, poznatom i kao „zaljev hrvatskih svetaca“, u mjestu Prčanju – nedaleko Kotora, od 1738. čuvaju relikvije svetog Feliksa!
S druge strane, u Kaštelanskom zaljevu – točnije u Kaštel-Starom – od 1804. godine također nalazimo relikvije svetog Feliksa, prenesene iz Rima u crkvu Gospe od Ružarija zaslugom franjevca Vicka Puljasa. Međutim, dok je kaštelanski sv. Feliks kao ranokršćanski mučenik pogubljen u Rimu 303. godine, bokokotorski sv. Feliks je istovjetnu mučeničku smrt odrubljivanjem glave doživio 303./304. u sjevernije smještenoj Akvileji. Obojica su stradali jer se u vrijeme cara Dioklecijana nisu htjeli odreći kršćanstva.
No, ne povezuju samo dvojica Feliksa ova dva zaljeva, nego i jedan svetac novijeg doba. Naime, u naselju Rudine u Kaštel-Novom u rujnu 1995. godine blagoslovljeni su temelji nove crkve posvećene Leopoldu Bogdanu Mandiću, katoličkom svetcu rođenom upravo u Herceg-Novom, tj. najzapadnijem gradu Bokotorskog zaljeva. Kršten kao Bogdan Ivan 1866. uzeo je redovničko ime Leopold, a zavjete položio 1885. godine. Umro je u Padovi, daleko od Herceg-Novog i Dalmacije, dok ga je papa Ivan Pavao II. svetim proglasio 1983. godine!
Leopold Mandić i dvojica Feliksa kroz stoljeća su postali poveznice Herceg-Novog i Kaštel-Novog, kao i Prčanja u istočnom dijelu Boke kotorske te Kaštel-Starog. Naposljetku, uz baštinu vjere ova dva istočnojadranska zaljeva povezuje i poslovična pristalost stanovništva. Tako je austrijski činovnik Valentino Lago sredinom 19. st. maštao o „fizičkom savršenstvu ljudske rase“ koje bi nastalo spajanjem mladića iz Risna u Boki kotorskoj i djevojaka iz Kaštela, za koje ističe kako bi njihova fizionimija oduševila i Buonarottija i Tintoretta!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
