Početna Kaštela Tko je sveti čudotvorac “Starosejske” kronike?

Tko je sveti čudotvorac “Starosejske” kronike?

838
UDIO

Tragom I. Danila i F. Lukasa došli smo do trećeg izdanka starosejskog trolista: Frane Ivasovića, također rođenog u Kaštel-Starom, 1883. godine. Poput dvojice navedenih i Ivasović je bio svećenik, tj. župnik/župni pomoćnik: Trogira, Segeta, Mravinaca, Kučina te 1916.-1959. u Kaštelima (Štafiliću, Lukšiću, Starom). Bio je i začasni kanonik trogirskoga Kaptola te autor katehetskih djela, poznat kao pisac knjižice pod naslovom „Kaštel-Stari. Crtice iz njegove povijesti i života“.

Narodne nošnje Kaštel-Starog, koje donosi Frane Ivasović (Kaštel-Stari, 1883. — Kaštel-Stari, 1963.) u svojem djelu „Kaštel-Stari. Crtice iz njegove povijesti i života“, objavljenom 1940. godine

Ta prava Starosejska kronika objavljena je 1940. u Splitu, a novo izdanje doživjela početkom ovoga stoljeća. Ivasović je u njoj sažeo prošlost Kaštel-Starog od ilirskih vremena do 1939., a posebno je obradio povijest župne crkve, groblja i bratovština te sastavio životopise istaknutih svećenika. U osobito zanimljive dijelove te knjižice, uz poglavlja o narodnim nošnjama i običajima, spada i opis prijenosa kostiju odnosno štovanja sv. Felicija, ranokršćanskog mučenika s početka 4. stoljeća.

Srednjovjekovna minijatura s prikazom mučeništva sv. Felicija (Feliksa) i Adaukta; Mučenik na slici iz 18. st.: prema predaji svetac je bio svećenik uhićen zbog širenja kršćanskog nauka, a nakon što je ustrajno odbijao prinijeti žrtve poganskim bogovima (Serapisu, Merkuru, Dijani) rimski prefekt Drago je naredio da mu se odrubi glava – u mučeništvu mu se pridružio legendarni Adaukt (čije ime na latinskom znači „pridodani“)

Kako Ivasović navodi Felicije je već nakon mučeničke smrti bio slavljen kao svetac, a na mjestu njegova ukopa u 7. st. izgrađena je bazilika, koje su ruševine nakon mnogih stoljeća ugledale svjetlo dana 25. siječnja 1904. Prema usmenoj predaji, koju je zapisao kroničar, točno stotinu godina prije (1804.) relikvije sv. Felicija prenesene su iz Rima u Kaštel-Stari zaslugom franjevca Vicka Puljasa, također starosejanina. Kaže se kako je brod pristao 7. rujna u blizini kaštela Cega, uz veliko i neopisivo veselje okupljenog naroda.

Fotografija rake sv. Felicija koju donosi autor Starosejske kronike iz 1940.: raka u kojoj se nalazilo svečevo tijelo je izvorno bila drvena – nakon 1872. zamijenjena je mramornom, koja je oštećena 1912. godine. U potonjim popravcima i proširivanju rake sudjelovao je i kaštelanski kipar Marin Studin

Svečevo tijelo je isprva bilo sahranjeno u raki na oltaru Gospe od Ružarija, dok 1806. nije premješteno uz svečanu procesiju u novi oltar. Procesija je vremenom postala običaj: u njoj su do 1894. sudjelovala školska djeca, dok su djevojčice u bijelom posipale put cvijećem. Godine 1904. osobito svečano je obilježena obljetnica prijenosa relikvija sveca, o kojem kroničar bilježi i predaju kako su mnogi njegovim zagovorom „zadobili duševno i tjelesno zdravlje, a to najbolje dokazuju mnogi štapovi i zavjeti, koji su visjeli na njegovom oltaru“.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.