Iznenadne vremenske neprilike ovoga vikenda uz obilnu kišu uz obalu i snijeg u Zagori podsjetile su nas još jednom na moć prirode koju čovječanstvo često zanemaruje, dok se s druge strane prirodnim nepogodama pokušava oduprijeti kada već postane prekasno da se bilo što poduzme. Tako bi – prema studiji Tehnološkog sveučilišta Nanyang u Singapuru iz 2024. – ako se svjetske emisije ugljičnog dioksida nekontrolirano nastave razina mora na Zemlji mogla porasti za čak 1.9 m već do kraja stoljeća!
Stoga je osobito važno smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi se ublažile te pogubne posljedice klimatskih promjena. Ukoliko bi emisije ugljičnog dioksida bile u niskim okvirima, do 2100. godine razina mora mogla bi porasti „tek“ između 0.3 i jednog metra. Obrnuta situacija bi dovela do visokih emisija, a prema tome i iznimno visokog podizanja razine mora u istom vremenskom periodu. Slijedeći ta mnogo opasnija predviđanja “potopu” bi bila izložena i gotovo cjelokupna obala Kaštela – od Brižina do Divulja.
Tako bi se primjerice cjelokupno područje Marine Kaštela, kao i Kaštilac u Gomilici našli pod vodom, dok bi obližnja Primorska ulica dijelom postala i „podmorska“. Baletna škola u Kambelovcu, kaštel Rušinac u Lukšiću, kao i kaštel Cega u Starom bi također doživjeli „sudbinu Titanica“, što je već snašlo njihovog zaboravljenog susjeda – kaštel Andreis. Niti moćna utvrda Pavla Cipika u Novom ne bi mogla odbiti ovu moguću navalu morske nemani, kao ni gotovo cijela susjedna Bijačka ulica zajedno s kaštelom Štafilić-Rotondo.
Naposljetku, kaštel Nehaj u Štafiliću bi također mogao koštati ovaj globalni nehaj prema klimatskim promjenama – ukoliko razine CO₂ nastave nekontrolirano rasti. No, gledajući s vedrije strane, morska obala bi se mogla opasno približiti i kaštelanskoj zračnoj luci „Sv. Jeronim“, što bi značilo kako će gostima iz dalekih krajeva valovi Jadranskog mora već pri slijetanju biti znatno bliže. Ipak, nadajmo se kako će nas pametnija promišljanja o budućnosti planeta, uz nebeski zagovor našeg „svetog Dalmatinca“, znati sačuvati od ove noćne more 21. stoljeća!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
