Zagonetka podrijetla moliških Hrvata neke je upućivala na to kako je ta, najstarija do danas sačuvana hrvatska dijaspora (s kraja 15./početka 16. st.), svoj iskon imala u dolini Neretve, dok su drugi smatrali da je riječ o okolici Zadra ili pak Istre, pa čak i Zabiokovlju! Tom se nizu nedavno pridružio i istraživač splitskih rodova i prezimena Mario-Nepo Kuzmanić teorijom o prapostojbini današnjih moliških Hrvata u kraju, barem dijelom, smještenom između Splita, Klisa, Kaštel-Sućurca i Žrnovnice.
Spomenuti autor o tome je još 2021. održao izlaganje u Splitu, a svoju postavku prvi put izložio u knjižici „Spliski govor moje babe Franine: postojbina moliških Hrvata i drugi članci“ objavljenoj 2018. godine. Prema Kuzmaniću naselja na području između današnjeg Kaštel-Sućurca, Solina, Klisa, Žrnovnice i Splita (Smoljevac, Katić, Križ, Kuk, Bilaj, Gorica, Vranjic te tadašnja splitska predgrađa), bila su od 1467. do 1537. godine izložena neprestanom pljačkanju kako Osmanlija, tako i lokalnih feudalaca.
Naime, nakon što su Turci zauzeli Bosansko kraljevstvo, Klis je postao važna točka obrane primorskih gradova koji su se već nalazili pod Venecijom. No, strateški položaj kliške tvrđave izazivao je i druge: humskog vojvodu Žarka Vlatkovića, poljičkog kneza Žarka Dražojevića, bana Matiju Gereba, krbavskog kneza Ivana Karlovića…Svi su oni desetljećima ratovali za Klis i oko Klisa, dok je 1474. prvi put zabilježeno kako su i Osmanlije provalile te opljačkale okolicu Splita!
Kako ističe Kuzmanić, tom su prilikom Turci pljačkali sela u Dilatu tj. splitskom dijelu kaštelanskog polja, „a najviše je stradao posjed splitskih benediktinki u potkozjačkom selu Kozici iz kojeg će nastati Kaštel Gomilica (Castel Abadessa).“ Osim toga, stanovništvo sela Kruševika, Kozice, Sućurca i Smoljevca pljačkala je i kliška posada ugarsko-hrvatskog kralja, koja nije bila redovito plaćena, pa od tuda i dolazi pjesma moliških Hrvata o strašnom banu Karloviću, koju su njihovi preci prenijeli u Italiju izbjegavši na „onu banu mora“ uslijed stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata!
“Lipa Mara homo u ružice; Neču ke neču, se strašim do Karloviče…” – početni stihovi drevne moliškohrvatske pjesme „Lipa Mara“ u kojoj je spomenut povijesni lik bana Ivana Karlovića
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
