Prošli petak u Bijaćima je i ove godine, uz sudjelovanje prvenstveno učenica i učenika kaštelanskih osnovnih škola, obilježeno izdavanje Trpimirove povelje iz 852. godine. Tako se ova tradicija odavanja počasti mjestu gdje je nastala prva isprava u kojoj se po prvi put pouzdano spominje hrvatsko ime, započeta još daleke 1999. nastavila i dalje… Redovito krajem veljače/početkom ožujka „kraljevski sjaj“ Bijaća ponovno oživi: gdje su nekada bili vladarski dvori sada „caruje“ znanje, pjesma, ljepota i mladost!
Vrijeme nastanka povelje je ovom prilikom bilo „oživljeno“ sudjelovanjem povijesnih postrojbi starohrvatskog doba. Uz asistenciju „Kliških uskoka“ kraj ostataka Sv. Marte su ponovno pristigli „Praetoriani Croatorum“ (Split-Klis) te „Vitezovi svetog Ivana Trogirskog“ iz Trogira, koji baštine tradiciju i uspomenu na čuvenog trogirskog biskupa iz druge polovice 11./početka 12. st. – Ivana Orsinija, kojemu neke pobožne legende pripisuju i čudotvorna djela…
Međutim, prema nekim tvrdnjama, u potragu za srednjovjekovnim čudima ne moramo ići sve do Trogira. Naime, kako svjedoči tekst Trpimirove darovnice „učinjene u mjestu koje se zove Bijaći“ sastavio ju je knežev kapelan svećenik Martin – „napisao sam zamoljen (ovu ispravu) po zapovijedi svog gospodara, spomenutog kneza, i vlastitom rukom sam djelo završio i stavio znak rukom“. Prema povjesničaru P. Komatini „čudotvorac“ Martin – o kojem u 10. st. piše Porfirogenet, a koji je pozivao Hrvate da ne napadaju tuđe zemlje, bio bi jednak spomenutom „notaru“!
Komatina smatra kako je knežev kapelan Martin mogao doći iz Istre, Kranjske ili Furlanije (kod Porfirogeneta onaj dio „Francije, koja leži izmedju Hrvatske i Venecije“). Također, carev opis „muž neki vrlo pobožan (…) vanjštinom svjetovnjak“ upućivao bi na dijecezanskog svećenika, a ne redovnika. Naposljetku, prema ispravi: „tjelesnim osjetilima ne možemo ništa drugo vidjeti i čuti nego ono što nam se pokaže ili pročita“, što bi se moglo odnositi na fizički opis Martina „čudotvorca“ u Porfirogenetovu djelu: „Nemoćan bješe taj pobožni muž i na noge osakaćen…“.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
