Početna Kaštela Je li Trpimirov „notar“ iz Bijaća bio legendarni Martin „čudotvorac“!?

Je li Trpimirov „notar“ iz Bijaća bio legendarni Martin „čudotvorac“!?

445
UDIO

Prošli petak u Bijaćima je i ove godine, uz sudjelovanje prvenstveno učenica i učenika kaštelanskih osnovnih škola, obilježeno izdavanje Trpimirove povelje iz 852. godine. Tako se ova tradicija odavanja počasti mjestu gdje je nastala prva isprava u kojoj se po prvi put pouzdano spominje hrvatsko ime, započeta još daleke 1999. nastavila i dalje… Redovito krajem veljače/početkom ožujka „kraljevski sjaj“ Bijaća ponovno oživi: gdje su nekada bili vladarski dvori sada „caruje“ znanje, pjesma, ljepota i mladost!

Najava manifestacije „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću!“ 2023. godine (održavanje koje je isprva planirano 28. veljače, ali je bilo odgođeno za 17. ožujka ove godine); učenice i učenici prilikom održavanja likovne radionice u okviru navedenog događaja održanog povodom 1171. godišnjice izdavanja Trpimirove darovnice

Vrijeme nastanka povelje je ovom prilikom bilo „oživljeno“ sudjelovanjem povijesnih postrojbi starohrvatskog doba. Uz asistenciju „Kliških uskoka“ kraj ostataka Sv. Marte su ponovno pristigli „Praetoriani Croatorum“ (Split-Klis) te „Vitezovi svetog Ivana Trogirskog“ iz Trogira, koji baštine tradiciju i uspomenu na čuvenog trogirskog biskupa iz druge polovice 11./početka 12. st. – Ivana Orsinija, kojemu neke pobožne legende pripisuju i čudotvorna djela…

Kustos MHAS-a Deni Tojčić (izlaganje „„TRPIMIR – KNEZ HRVATSKI“) uz povijesne postrojbe starohrvatskog doba: „Vitezovi svetog Ivana Trogirskog“ (Trogir) i „Praetoriani Croatorum“ (Split-Klis) kraj suvremene crkvice Sv. Marte u Bijaćima prilikom manifestacije „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću!“, 17. ožujka 2023. godine

Međutim, prema nekim tvrdnjama, u potragu za srednjovjekovnim čudima ne moramo ići sve do Trogira. Naime, kako svjedoči tekst Trpimirove darovnice „učinjene u mjestu koje se zove Bijaći“ sastavio ju je knežev kapelan svećenik Martin – „napisao sam zamoljen (ovu ispravu) po zapovijedi svog gospodara, spomenutog kneza, i vlastitom rukom sam djelo završio i stavio znak rukom“. Prema povjesničaru P. Komatini „čudotvorac“ Martin – o kojem u 10. st. piše Porfirogenet, a koji je pozivao Hrvate da ne napadaju tuđe zemlje, bio bi jednak spomenutom „notaru“!

„Nakon mnogo godina, u dneve Trpimira arhonta, otca arhonta Krešimira, dodje iz Francije, koja leži izmedju Hrvatske i Venecije, muž neki vrlo pobožan, Martin imenom, vanjštinom svjetovnjak, za koga i sami Hrvati vele, da je mnoga čudesa učinio. Nemoćan bješe taj pobožni muž i na noge osakaćen, tako da ga dizahu i nošahu, kamo je htio, i napućaše kao prorok Hrvate, da do kraja života drže zakon sv. Pape, stavljajući na nje i sam molbu sličnu papinoj. Toga radi niti sagene tih Hrvata, niti kondure nigda ni na koga ne idu ratom, van da tko na njih navali.“
Prvi i drugi dio priče o „čudotvorcu Martinu“ u 31. poglavlju djela „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta (latinsko-grčko izdanje s početka 17. stoljeća)

Komatina smatra kako je knežev kapelan Martin mogao doći iz Istre, Kranjske ili Furlanije (kod Porfirogeneta onaj dio „Francije, koja leži izmedju Hrvatske i Venecije“). Također, carev opis „muž neki vrlo pobožan (…) vanjštinom svjetovnjak“ upućivao bi na dijecezanskog svećenika, a ne redovnika. Naposljetku, prema ispravi: „tjelesnim osjetilima ne možemo ništa drugo vidjeti i čuti nego ono što nam se pokaže ili pročita“, što bi se moglo odnositi na fizički opis Martina „čudotvorca“ u Porfirogenetovu djelu: „Nemoćan bješe taj pobožni muž i na noge osakaćen…“.

Kako je Martin „čudotvorac“ u hrvatske krajeve stigao sa sjeverozapadnog Jadrana, upravo tada izloženog gusarskim napadima iz jugoistočnije smještenih „Sklavinija“, razumljivo je zašto on, kako pisac kaže: „napućaše kao prorok Hrvate, da do kraja života drže zakon sv. Pape, stavljajući na nje i sam molbu sličnu papinoj“ (priča o hrvatskom obećanju papi kako nikada neće napadati tuđu zemlju – 31. poglavlje djela „O upravljanju Carstvom“)

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.