Početna Kaštela Kad je razorni potres Kaštelima bio najbliže…?

Kad je razorni potres Kaštelima bio najbliže…?

576
UDIO

Prirodne katastrofe, kao što je nedavni potres nedaleko tursko-sirijske granice – kojeg se štete i stravične žrtve tek zbrajaju, često nas podsjete koliko smo kao čovječanstvo nespremni i nemoćni u odnosu na nepredvidljivost, silinu i snagu energije planeta na kojem živimo. Tako se i danas, gotovo jednako kao i u prošlosti, unatoč poklanjanju povjerenja znanstvenim objašnjenjima, redovito nađemo u žrvnju neobuzdanih silnica Zemlje, koje imaju takvu moć da naše ljudske živote u hipu pretvaraju gotovo u „iluziju“.

Isječak dviju tablica u kojima se navode podatci o potresima zabilježenima na području Hrvatske do 1500. godine, uključujući i potres u blizini Trogira iz 1496. (D. Cvijanović: „JAČI POTRESI (≥ VIo MCS) U SR HRVATSKOJ“, 1966.)

Na sreću, Kaštela i stanovništvo kaštelanskog kraja u svojoj prošlosti nisu pretrpjeli takve iznenadne nesreće kakvima svjedočimo u Turskoj ovih dana, a mala je i vjerojatnost da se zemljotres takve jačine ikada dogodi podno Opora ili Kozjaka (barem ne u nama relativno bliskoj budućnosti). Ipak, neki izvori govore kako se nekada davno nešto slično dogodilo i nedaleko Kaštela. Tako autor D. Cvijanović navodi da se 23. siječnja 1496. godine u blizini Trogira dogodio vrlo jaki potres, kojemu dodjeljuje stupanj 9 na skali MSC ljestvice.

Rukopis djela Marina Sanuda – njegov „Dnevnik“ (Diarii) je nastajao upravo između 1. siječnja 1496. (tj. netom prije trogirskog potresa) i lipnja 1533. godine ; Autograf mletačkog kroničara (Venecija, 1466. – Venecija, 1536.)

Radi usporedbe, isti autor u svom radu objavljenom 1966. poznatom dubrovačkom potresu iz 1667. godine, s procjenom od 2 200 ranjenih i poginulih, dodjeljuje tek nešto viši stupanj – 10, što dovoljno govori o kakvim razmjerima zemljotresa se radilo krajem 15. stoljeća – tek nešto zapadnije od Kaštela. O tom događaju je pisao i čuveni mletački kroničar Marino Sanudo: „…a Trau tera in Dalmatia un teremoto teribile ha profondato un pezo di monte dove era sorto uno lago di aqua dolce che tegneria 50 galie.“

Mogući tragovi trogirske trešnje otprije 500 godina? Zmajevo oko ili Galešnica kraj Rogoznice i Pantan između Trogira i Kaštela – trogisko područje se „treslo“ i u novije vrijeme, primjerice 12. srpnja 2020. godine (magnituda 2.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III stupnja EMS ljestvice)

Prema Sanudu, tada se uslijed trešnje odlomio/potopio komad planine i nastalo je slatkovodno jezero velike dubine u koje je moglo stati čak 50 mletačkih galija, dok je „cijeli Trogir“ došao vidjeti to onovremeno „čudo“, o stvaranju kojeg je i on ostavio bilješku u svom „Dnevniku“. Dok povjesničar K. Kužić smatra da bi tu moglo biti riječi o Zmajskom oku ili Galešnici kraj Rogoznice, neki drugi autori (J. Ivačić) novonastalo jezero smještaju istočno od Trogira, tj. na područje močvare Pantan

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.