Kaštela već tradicionalno početkom ožujka obilježavaju Dan grada, prisjećajući se različitim manifestacijama događaja iz sredine 9. stoljeća, kada je knez Trpimir kraj crkve Sv. Marte u Bijaćima izdao povelju u kojoj se po prvi put spominje hrvatsko ime. Tom je ispravom vladar (zauzvrat za zajam) splitskom biskupu Petru potvrdio posjede te darovao kaštelansku crkvu Sv. Jurja na Putalju, uključujući i pravo ubiranja desetine na kliškom posjedu – gdje je također bio vladarski dvorac Trpimirovića.
Nedavno se u javnosti povela rasprava treba li na kliškoj tvrđavi postaviti spomenik sv. Margareti Ugarskoj iz roda ugarsko-hrvatskih vladara Arpadovića, budući da je prema nekim tumačenjima upravo Klis bio mjesto rođenja osme kćeri kralja Bele IV. No, s obzirom na to pitanje treba istaknuti da su, kako Bijaći tako i Klis, bila prvenstveno sijela hrvatsko-dalmatinske dinastije koju je, kako se smatra, utemeljio upravo knez Trpimir, a njemu odgovarajući spomen nemaju ni Klis, niti Kaštela, kao i cijela Hrvatska, pa čak ni u obliku poštanske marke!
Ipak, neki podatci upućuju kako je (tisuću godina prije nego li je u mađarskoj Budimpešti podignut Trg heroja s kipovima ranosrednjovjekovnih mađarskih vođa Arpada, Stjepana, Ladislava…) u Kaštelima postojao prikaz kneza Trpimira. Naime, F. C. Arens 1940. piše kako su u jednom kodeksu koji navodno potječe iz Italije (a sredinom prošloga stoljeća nalazio se u Londonu), sačuvani zapisi prokuratora splitske nadbiskupije s početka 10. stoljeća o troškovima za neke „slikarske“ radove u crkvi Sv. Jurja na Putalju koji uključuju i „obnovu slike kralja Trpimira (Trepimero) na stari ravenski način“.
Zanimljivo je kako su, prema tom izvoru, u istoj crkvi bili i prikazi drugih vladara (pretpostavlja se Mislava i Muncimira te budućeg kralja Tomislava*), što bi značilo kako su najstariji vladarski likovi u cijelom „slavenskom svijetu“ zabilježeni upravo kod Hrvata!
*JESTE LI ZNALI? – kako je nastao konjanički kip kralja Tomislava…
Robert Frangeš Mihanović, autor monumentalnog spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu, modelirao je glavu najpoznatnijeg hrvatskog vladara upravo prema vlastitom profilu!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
